Društvo

ASK: Ćalović Marković prekršila članove 7 i 8 Zakona o sprječavanju korupcije

Postupajući po presudi Upravnog suda u odnosu na Odluku Agencije za sprječavanje korupcije o sukobu interesa bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković, još jednom je potpuno jasno potvrđeno postojanje sukoba interesa i kršenje Zakona o sprječavanju korupcije od strane Ćalović Marković u periodu dok je obavljala tu javnu funkciju, saopšteno je iz Agencije za sprječavanje korupcije.
ASK: Ćalović Marković prekršila članove 7 i 8 Zakona o sprječavanju korupcije
Izvor

“Na osnovu sprovedenog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na bivšu članicu Savjeta ASK, samo je potvrđeno sljedeće: U periodu obavljanja javne funkcije u Savjetu ASK, javna funkcionerka Vanja Ćalović Marković nije tu funkciju obavljala u javnom interesu, već isključivo u interesu realizacije svojih privatnih biznis planova, što je u suprotnosti sa članovima 7 i 8 Zakona o sprječavanju korupcije. Na taj način ostvarila je prihode po više osnova i značajno uvećala svoja primanja, a istovremeno primala nadoknadu od Agencije u kojoj je imala upravljačka prava, a što je provjereno i utvrđeno kod nadležnih državnih organa, pa je u 2016. i u 2017. ostvarila ukupne neto prihode od oko 54.500€, a koji su u Odluci Agencije pojedinačno precizirani”, navodi se u saopštenju ASK-a i dodaje da je kao javni funkcioner i članica Savjeta ASK sklopila Ugovor sa Delegacijom EU u Crnoj Gori i obavezala se da će podnositi prijave Agenciji protiv javnih institucija u vezi izbornog procesa za čiji nadzor je nadležna Agencija, a da će za navedene aktivnosti NVO MANS  dobiti 149.000€, a što je takođe uticalo na povećanje njenih prihoda.

“O tome nije obavijestila ostale članove Savjeta ASK, niti tražila Mišljenje Agencije o postojanju sukoba interesa, čime je prekršila Zakon o sprječavanju korupcije. Svih 2.346 prijava podnešenih Agenciji tokom izbornog procesa 2016. godine bile su neosnovane, neargumentovane i podnešene u cilju ostvarivanja lične dobiti i fiktivnog pravdanja dobijenih sredstava donatorima, a ne u cilju eventualnog poboljšanja rada Agencije ili ukazivanja na neregularnosti u izbornom procesu. Podnošenje prijava imalo je za cilj i opstrukciju rada Agencije u kojoj je Ćalović Marković imala upravljačka prava, a sve zbog realizacije privatnih interesa”, ističe se u saopštenju.

Kako se dodaje, za vrijeme rada u Savjetu Agencije Vanja Ćalović Marković je pokušavala da izdejstvuje poseban status za sebe i svoju NVO, ne uvažavajući odredbe zakona koje se tiču obaveza, ograničenja i zabrana javnim funkcionerima za vrijeme obavljanja javne funkcije.

“Takođe, jedan od ciljeva bivše članice Savjeta ASK je bio da se u javnosti predstavi da izborni proces 2016. godine prati veliki broj neregularnosti i da Agencija nije u mogućnosti da realizuje zakonom definisane obaveze, pa je i to bio jedan od razloga podnošenja više hiljada prijava koje su i od strane Upravnog suda odbijene kao neosnovane i neargumentovane. Tokom vršenja javne funkcije, bivša članica Savjeta ASK Vanja Ćalović Marković je sklapala ugovore i anekse Ugovora sama sa sobom (zaposleni - poslodavac) o uvećanju zarade isključivo na osnovu zaključenog granta sa Delegacijom EU u Crnoj Gori. Takve kopirane i u većini slučajeva nezavedene ugovore Agencija će dostaviti nadležnim inspekcijskim službama i po potrebi drugim nadležnim organima radi utvrđivanja njihove validnosti”, najavili su iz ASK-a.

Agencija podsjeća javnost da je zbog nepoštovanja odredbi zakona, više od 180 javnih funkcionera dalo ostavke ili razriješeno od strane organa vlasti nakon Odluka i Mišljenja koje je Agencija donijela od početka svog rada.

“Među tim javnim funkcionerima je bilo i ministara, pomoćnika ministara, odbornika, direktora i članova organa upravljanja ustanova i javnih preduzeća... S tim u vezi, Agencija naglašava da predstavnici NVO, kada se prihvate javne funkcije u državnim organima i službama, neće i ne mogu biti izuzeti od primjene zakona koji su u nadležnosti Agencije. Za Agenciju je bitno da je ovako neselektivna primjena zakona doprinijela povjerenju građana u rad ovog organa, koje je prema istraživanjima javnog mjenja na kraju 2017. iznosilo 68,4%, u odnosu na 65,4% u 2016. godini, što pokazuje kvalitet i efikasnost rada ove institucije”, zaključuje se u saopštenju.

Portal Analitika