- U predmetu formiranom protiv S. K. zbog krivičnog djela ubistvo na štetu G. P. još uvijek nije podignuta optužnica i istraga je u toku – navodi se u odgovoru dostavljenom Pobjedi.
Iako je ubistvo Pejovića priznao pred hrvatskim istražiteljima nakon što je uhapšen u Zagrebu juna 2010. godine, Kalinić se na listi osumnjičenih za ovo ubistvo našao tek u januaru 2016. godine kada je crnogorska policija obezbijedila nepobitne dokaze.
Istragom je utvrđeno i da je Pejović ubijen greškom u bašti kafića ,,Palma“ i da je prava meta bio Budvanin Ivan Delić, koji je sjedio u neposrednoj blizini.
- Zbog sličnosti sa garderobom pokojnog Pejovića, te pozicije sjedjenja i pogrešnog navođenja logistike, Kalinić je zamijenio metu – saopšteno je iz policije nakon podnošenja krivične prijave protiv Kalinića.
Pošto je prišao stolu za kojim je sjedio Pejović, ubica je kazao: „Ovo ti je pozdrav iz Beograda“. Poslije izrečene poruke maskirani, bradati muškarac srednjih godina, obučen u kariranu košulju, duge crne kose, sa slamenim šeširom na glavi prema Pejoviću i tri prijatelja koji su sjedjeli sa njim ispalio je 11 metaka.
Iako je neposredno poslije ubistva policija bila u posjedu podataka koji su ukazivali da je likvidator Kalinić, za njegovo procesuiranje je neophodno bilo obezbijediti odgovarajući nivo dokaza.
Urađena su određena vještačenja u zemlji i inostranstvu i inicirane druge aktivnosti kroz proces međunarodne pravne pomoći i međunarodne policijske saradnje, prikupljena su obavještenja od većeg broja građana, provjere kretanja određenog broja bezbjednosno interesantnih osoba, a po naredbi suda izuzeti su i analizirani video materijali i telekomunikacioni saobraćaj.
Sretko Kalinić je za učešće u atentatu na premijera Srbije Zorana Đinđića presudom Okružnog suda u Beogradu osuđen na 35 godina zatvora, a ta presuda je kasnije ublažena na 30 godina.