Predviđena dogradnja i rekonstrukcija na sačuvanim temeljima manastirskog kompleksa, izazivali su polemiku i ostavili trenutno mnoga važna pitanja vezana za ovo kulturno dobro bez odgovora.
Portal Analitika je prošle nedjelje link objavio da su primjetni građevinski radovi koji se vrše na ovom kulturnom dobru. S obzirom da je manastir Svetog Arhangela Mihaila zaštićeno kulturno dobro i da smo objavili fotografije radova koji se izvode, pokušali smo u više navrata da od nadležne institucije Uprave za zaštitu kulturnih dobara dobijemo odgovore da li se MCP SPC obraćala Upravi za konzervatorske uslove za već vidljive radove koje izvodi na manastiru, postoji li nadzorni organ koji prati te radove, da li je Uprava upoznata s radovima koji se vrše ili se vrše nelegalno, da li je Uprava dala odobrenje za projekat koji danas svojim gabaritima narušava izgled zaštićenog kulturnog dobra, ali, nažalost, odgovore nismo dobili.
Međutim da se opravdano može reći da MCP SPC i ovaj put izvodi radove na zaštićenim kulturnim dobrima bez dozvole Uprave i poštovanja pozitivnih zakonskih normi iz oblasti zaštite i očuvanja kulturnih dobara, moglo se čuti iz izjave sveštenika MCP SPC Miajla Backovića, sekretara Odbora za obnovu manastira Miholjska Prevlaka u prilogu RTCG emitovanom 19. avgusta u drugom dnevniku.
Ne samo čuti nego i vidjeti. Na početku izvještaja na sajtu RTCG se može pročitati „Rekonstrukcija i obnova manastira Svetog Arhangela Mihaila na poluostrvu Prevlaka“, kod Tivta, naziv je projekta za koji investiotori, Mitropolija crnogorsko-primorska očekuju da će uskoro dobiti građevinsku dozvolu.
Znači, dozvolu za izvođenje radova nemaju, niti su je dobili, jer bi vjerovatno postojala tabla sa obavještenjem o radovima kao i rješenje kojim se radovi odobravaju.
U prilogu se može čuti pitanje i dilema novinarke da li je započeta gradnja na manastiru Svetog Arhangela Mihaila devastacija ili dozvoljena rekonstrukcija.
Sveštenik MCP SPC Backović spremno odgovara da bi devastacija bila „da smo mi ovdje sagradili moderan objekat koji služi turizmu ili tako neku ne znam neku nastrešnicu da sve ovo pokrije, ali mi želimo da obnovimo kult, liturgiju na ovom mjestu i da obnovimo značaj ove svetinje...“.
I sve to govori na betonskoj ploči obloženoj kamenom koja je prekrila površinu kako smo već pisali skoro četvrtine zaštićenog kulturnog dobra. O gabaritima ove dogradnje možete se uvjeriti na fotografijama. Konzervatorske mjere koje su bile uslov počinjanja bilo kakvih radova na ovom lokalitetu sada se mogu zaboraviti. Zatrpane ispod tona betona i kamena.
Reporter RTCG dalje kaže da u Mitropoliji tvrde da se projekat odvija uz saglasnost svih državnih institucija a to sveštenik Miajlo potvrđuje.
„Projekat se radi upravo u dogovoru sa Ministarstvom kulture, odnosno Upravom za zaštitu spomenika kulture. Mi ne želimo ovdje bilo šta da napravimo, a da to nije potpuno po svim pravilima, ne samo države Crne Gore već po pravilima svjetske baštine, jer ovo je svjetska kulturna baština“, kaže on.
Uz konstataciju reportera da su ostaci manastira zakonom zaštićen spomenik kulture i vrijedno arheološko nalazište, sveštenik Miajlo elaborira dosadašnje radove :
„Sigurno više od deset-dvadeset godina mi aktivno pokušavamo ovdje, a to pokazuju arheološka istraživanja koja su vršena u našoj organizaciji, znači crkvenoj, zato što je ovo veoma značajno i sveto mjesto“.
Sad ako je manastir Svetog Arhangela Mihaila na poluostrvu Prevlaka državno zakonom zaštićeno kulturno dobro zašto je bilo potrebno da se vrše ta „arheološka istraživanja koja su vršena u našoj organizaciji, znači crkvenoj“. To se inače zove nelegalno iskopavanje na zaštićenom kulturnom dobru, ako se radi bez dozvola zvaničnih institucija i stručnog nadzora.
Na fotografiji koju objavljujemo možete vidjeti primjer nelegalnih iskopavanja i radova na zaštićenom kulturnom dobru koje, zamislite, na snimku u prilogu RTCG više ne mogu da se vide. Sad bez odgovora zvaničnih institucija ne možemo da tvrdimo, ali ostaje sumnja da se naglim sklanjanjem položenih fosni za odvoz materijala, zatim čišćenjem terena, pokušalo prikriti izvođenje ovih radova.
Na stranu to što na fotogrifiji možete vidjeti gomilu zemlje sa artefaktima izvađenim i bačenim sa ovog zaštićenog kulturnog dobra.
Da ne bilo „zabune“ oko ovih radova, prilog RTCG završava sa odgovorom Ministarstva kulture da se radi o kompleksnom kulturnom dobru i da bi bilo koja intervencija na njemu zahtijevala analitičan pristup i da je zbog toga formiran stručni tim za praćenje aktivnosti na ovoj lokaciji.
Mišljenje stručnog tima iz izvještaja da „neosporna je činjenica da bilo kakva intervencija – rekonstrukcija, konzervacija, restauracija, primjena anastiloze... na arheološkom lokalitetu ostataka Manastira i Crkve Sv. Arhanđela Mihaila mora biti obavljena uz prethodno pribavljenu saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara, što povlači izdavanje konzervatorskih uslova“ – nije se mogla čuti.
U prilogu dalje ističu i da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma dalo UT uslove za planiranu gradnju ili, navode oni, kako se to u ovakvim slučajevima naslovljava – rekonstrukciju i obnovu manastirskog kompleksa sa konacima i bungalovima.
I opet se ne može čuti da je u studiji Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje je krajem 2015. godine izdalo Mitropoliji urbanističko-tehničke uslove za izgradnju manastirskog kompleksa navedeno, između ostalog:
„Arheološki lokalitet je izložen kako spoljašnjim uticajima, tako i nebrigom držaoca... Na kulturnom dobru su u dva perioda vršeni radovi bez saglasnosti nadležnih institucija. Ne dozvoljavaju se bilo kakve aktivnosti kojima se mogu devalvirati naslijeđene kulturne vrijednosti. Nakon dobijenih rezultata arheoloških i konzervatorskih istraživanja i dokumentacije, uraditi konzervatorski projekat koji obavezno podrazumijeva konzervaciju, dok će se ostale konzervatorske mjere definisati na onosvu istraživanja...“
„Ne dozvoljavaju se bilo kakve aktivnosti kojima se mogu devalvirati naslijeđene kulturne vrijednosti“, navodi se u dokumentu.
Po svemu navedenom i već viđenom, dok institucije zadužene za kulturna dobra vjerovatno ozbiljno promišljajući kako doći do optimalnog rješenja za ovo kompleksno i staro kulturno dobro i valorizovati njegov potencijal, MCP SPC je već blizu rješenja.
Rješenje su bungalovi bez konzervatorskih uslova.
