Inspekcijski nadzor je fokusiran na kontrolu kupališta u pogledu ispunjenosti minimalno-tehničkih uslova, organizovanja spasilačke službe, postavljanja uređaja i opreme, izdavanja fiskalnih računa za usluge plažnog mobilijara i oslobođenog dijela kupališta. Osim toga, intezivno se kontrolišu se ugostiteljski objekti, turističke agencije i trgovine i to u dijelu ispunjenosti uslova za vršenje djelatnosti, utvrđivanje porijekla robe, zapošljavanje, obavljeni zdravstveni pregled zaposlenih u ugostiteljskim objegkitma i izdavanja računa.
Što se tiče Turističke inspekcija ova inspekcija je najčešće utvrđivala nepravilnosti koje se tiču nepoštovanja propisa po kojem 50 odsto plaže treba da bude oslobođeno od plažnog mobilijara kao i neorganizovanje spasilačke službe, neposjedovanje deklaracije na proizvodima i organizovanje izleta od strane nelegalnih agencija. Samo u prvoj polovini avgusta ova inspekcija je za 20 kupališta izrekla kazne zbog neoslobađanja od mobilijara, a u sedam slučajeva kaznila preduzetnike zbog neorganizovanja spasilačke službe.
Aktivnosti Inspekcije rada u pojačanom inspekcijskom nadzoru u sezoni odvijaju se sa fokusom na suzbijanje rada „na crno“, ostvarivanje prava zaposlenih, uključujući i zaštitu i zdravlje na radu. U prvoj polovini avgusta na radu “na crno” zatečeno je 216 lica (66 crnogorskih državljana i 150 stranaca),, a nakon preduzetih mjera od strane ove inspekcije zakonito su zasnovala radni odnos 74 lica (42 crnogorska državljana i 32 stranca), dok je za jedan broj zatečenih lica postupak u toku.
Tržišna inspekcija je kontrolisala subjekte koji se bave pružanjem trgovinskih usluga, proizvodnjom i prodajom svojih proizvoda i koji obavljaju zanatsku djelatnost, naročito u zoni Morskog dobra, pijacama i drugim prodajnim mjestima. Najviše preksršajnih naloga izdato je po pitanju nepropisnog vođenja evidencije o nabavci i prodaji robe i to 397, a za četiri subjekta privremeno je zabranjen rad zbog neposjedovanja prijave za obavljanje djelatnosti.
Sanitarna inspekcija su vršile nadzor u objektima pod sanitarnim nadzorom i to hotelima i spa centrima po pitanju korišćenja kozmetičkih sredstava, a u drugim ugostiteljskim objektima vršen je nadzor nad zdravstvenom ispravnošću vode za piće i kontrolisane su sanitarne knjižice zaposlenih; dok je u trgovinama kontrolisan promet kozmetičkih proizvoda, kao i njihova upotreba u frizerskim i kozmetičkim salonima. Tom prilikom najčešće sankcionisane nepravilnosti odnosile su se na neuredno ovjerene sanitarne knjižice, neobilježenost proizvoda u skladu sa zakonom i promet obmanjujućih proizvoda.
Zdravstvena inspekcija utvrdila je najviše nepravilnosti po pitanju neurednog vođenja medicinske dokumentacije u zdravstvenim ustanovama, a u apotekama nepropisno izdavanje lijekova na recept i nedostatak prisustva dpl. farmaceuta.
