Premijer Crne Gore Duško Marković primljen je u Berlinu sa svim vojnim počastima, kako je to običaj kada se radi o prvoj posjeti jednog novoizabranog državnika Njemačkoj. Činjenica da je od dolaska Markovića na ovaj položaj prošlo već gotovo pola mandata, više govori o prilikama u Njemačkoj a manje u Crnoj Gori.
Njemačka kancelarka je i sama imala izbore prošle godine i mu
kotrpno sastavljanje vlade sve do proljeća ove godine. Nakon toga je Angela Merkel imala pune ruke posla na unutrašnjopolitičkom planu, prije svega zbog vječite teme izbjeglica, tako da je prva službena posjeta na red došla u prvoj sedmici poslije povratka kancelarke s odmora.U oči upada činjenica da samo u drugoj polovini avgusta njemačku kancelarku posjećuje tri državnika iz regiona. Početkom ove sedmice Berlin je pohodio premijer Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, danas je tu crnogorski premijer Duško Marković a za nešto više od nedjelju dana u radnu posjetu dolazi i predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković.
Izbjeglice i granice
Neke njemačke kolege naslućuju da se ovaj intenzitet može povezati s intenziviranjem dinamike na Balkanskoj ruti koja je njemačkoj kancelarki zadala mnogo glavobolja pa sada reaguje i na najmanju naznaku zaoštravanja situacije na području između Grčke i Zapadne Evrope. Nekako u vrijeme sastanka sa Duškom Markovićem je iz njene kancelarije javnosti saopšteno da je postignut sporazum o vraćanju izbjeglica koje su već jednom registrovane u Grčkoj čime je djelimično Njemačka na neki način sebe osigurala od novog izbjegličkog talasa. Barem na papiru.
Borba protiv kriminala i korupcije
No, Crna Gora u eventualnom novom oživljavanju Balkanske rute ne igra veliku ulogu, pa to danas nije bila jedna od ključnih tema razgovora dvaju državnika koji su prvo razgovarali u četiri oka a zatim i na nivou delegacija. Zato je tema bila put Crne Gore ka EU i tu je njemačka kancelarka, nakon susreta, istaknula temu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. I to ne bez razloga.
Crna Gora se opet posljednjih sedmica povlačila po njemačkim medijima zbog otkrića rekordne količine hašiša na jednom brodu s crnogorskom posadom. Osim borbe protiv organizovanog kriminala njemačka kancelarka je istakla i potrebu borbe za slobodu medija. Takođe, poslije nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori u posljednje vrijeme, ne bez povoda. Slaba tačka je i, kao što je to slučaj i s ostalim zemljama u regionu i borba za jačanje pravne države. Merkel je tu obećala podršku njemačkih stručnjaka. Marković je reagovao na kritiku i obećao bespoštednu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. "U toj borbi neće biti zaštićenih" rekao je Marković.
No kancelarka je naglasila kako se uprkos tim slabostima može govoriti o napretku Crne Gore na putu ka EU.
"Pristupni pregovori su dosegli visoki nivo konkretnog", rekla je kancelarka. Njen gost iz Podgorice je zaključio kako je Njemačka "ključni partner" zemalja regiona kada se radi o pristupu EU.
Pitanje nepovredivosti granica
Merkel je i danas, kao i početkom sedmice, pomenula nepovredivost granica na Balkanu kao garanciju mira i sigurnosti.
"Poštovanje teritorijalnog integriteta susjeda je preduslov za članstvo u EU", rekla je kancelarka u čemu ju je gost iz Podgorice u potpunosti podržao.
Tobijas Flesenkemper, šef balkanskog projekta na institutu CIFE (Berlin, Nica) smatra da je ponavljanje pitanja nepovredivosti granica dio strategije približavanja EU i rješenje pograničnih konflikata kao preduslov za članstvo.
"Sve te priče oko granica imaju samo jednu poruku političarima na Balkanu: koncentrišite se na konkretni posao i obavljanje zadatka a ne na priče o promjeni granica. Jer pregovori o punopravnom članstvu se ne vode kao otvoreni, nego s konkretnim ciljem, naime, punopravnog članstva. To je vrlo konkretno i šalje poruku: mi smo tu i mislimo ozbiljno", rekao je Flesenkemper za DW, dodajući da se u istom tonu razgovaralo i prilikom posjete Zvizdića Berlinu.
Obnovljiva energija i turizam: ključni sektori
No u pozadini svega stoje i privredna pitanja za koja su, kada je u pitanju saradnja Njemačke i Crne Gore, obje strane saglasne da se može "mnogo više". Marković je pozvao na pojačanje investicija u svojoj zemlji. Konkretna privredna saradnja je skromna, kako je to u razgovoru za DW potvrdio i predsjednik uprave Odbora njemačke privrede za istočnu Evropu Mihael Harms.
"Trgovinska razmjena s Crnom Gorom bi se mogla opisati kao mala ali kvalitetna. U prvih pet mjeseci ove godine trgovinska razmjena je porasla za 24 posto na 52 miliona eura. Prevladavajući segment razmjene je svakako turizam. A i tema obnovljive energije, pogotovo vodene, krije u ovom brdovitom području mnogo potencijala", rekao je Harms.
Privrednici ne vole granice i barijere
Ali iz drugačijeg rakursa i pokazao kako njemački preduzetnici vide cio region.
"Svaka zemlja za sebe je manje-više skromno tržište. No ako se region dobro umreži i ukloni trgovinske prepreke, nastaje jedno vrlo zanimljivo tržište od preko 20 miliona građana", rekao je Harms.
Zato ne čudi da Odbor njemačke privrede za istočnu Evropu svim srcem podržava Berlinsku inicijativu Angele Merkel.
"U sklopu Berlinskog procesa, koji je kancelarka pokrenula zajedno s ostalim zemljama u regionu a koji mi aktivno podržavamo, smo već načinili značajne korake. Dakle kada je Njemačka u pitanju svako ima svoj pogled na granice: politika ne želi da se one mijenjaju a privreda da one postanu "meke" kako bi protok roba i usluga tekao bez prepreka.
