U drugom krugu bi bile članice Unije „u snažnom jedinstvenom tržištu, negdje izmedu šire EU i zone eura“, koje bi, ako budu željele i ekonomski i politički napredovale, stasale, mogle da uđu u zonu eura s posebnim budžetom, evropskim monetarnim fondom i jačim političkim ustrojstvom. Najširi krug bi predstavljala „unija vrijednosti, demokratskih načela i ekonomskih sloboda“, negdje između EU i Savjeta Evrope, koja bi bila mnogo manje integrisana, u kojoj bi moglo biti mjesta i za Rusiju i Tursku, ali tako da te zemlje usvoje i strogo poštuju evropske demokratske vrijednosti, rekao je Makron u Lisabonu na sastanku s predsjednikom Antoniom Kostom i političkom elitom Portugala. Rusija i Turska mogu imati mjesta u tom najširem krugu, mada ne moraju biti i članice, već imati „bliske sporazume o pridruživanju“, objasnio je francuski predsjednik.
PODJELE
Davor Ðenero kaže za Pobjedu da se Evropa izrazito podijelila onog momenta kada se počelo razgovarati o koncepciji Joške Fišera o Evropi u više brzina. - Iz toga se povećava opasnost za stabilnost projekta i otvara prostor za interpretaciju o građanima Evrope prvog, drugog i trećeg kruga - kazao je Ðenero. Zapaža da se Makron ponaša vrlo neodgovorno. - On sistemski insistira na tome da se Evropa mora najprije sama konsolidovati, a da tek nakon toga može misliti na proširenje i to vam je i u ovom prijedlogu. Zbog toga smatram da će Francuska ipak komplikovati proširenje - istakao je Ðenero. Dodaje da se poput Francuske, prema ovoj regiji, neodgovorno ponaša i Evropa.
- I to neodgovorno ponašanje je vidljivo od trenutka sastavljanja sadašnje Junkerove Evropske komisije. Kada ste imali raspravu o radu ove komisije i kada je rečeno da neće biti proširenja, rečeno je da nema smisla da se imenuje povjerenik za proširenje. Onda su ipak pristali na povjerenika za proširenje, ali su izabrali političara koji slovi kao prilično netalentovan, neinovativan i neuticajan i tako je i tretiran njegov resor unutar Evropske komisije - kazao je Ðenero. Ističe da je politika proširenja nekada bila mirovna politika, ali da se ona danas tako ne interpretira. - I tu se griješi, prije svega kada je u pitanju odnos prema Crnoj Gori i Makedoniji koje treba da što prije uđu u EU i tako stabilizuju prostor Balkana, a sa druge strane se toleriše da Srbija sistemski ne sprovodi politiku EU, odnosno da je tokom pregovora povećala diskrepanciju između dvije vanjske politike i zajedničke evropske sigurnosne politike sa jedne strane, i da se uprkos tome tretira kao nekakav šampion u proširenju - naglašava Ðenero.
Zaključuje i da je loše što EU ne poštuje činjenicu da je Crna Gora uskladila politiku sa evropskom spoljnom politikom, jednako kao što će biti loše i ako makedonska spoljna politika ne bude snažno poštovana. Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, ističe je dobra strana ove inicijative što je najzad došlo do pominjanja ideje sa formalnog mjesta jedne od zemalja koja predstavlja kičmu Evropske unije.
- To je dobra stvar, međutim, ono što je pomenuto u ekspozeu predsjednika Makrona nije dovoljno jasno, precizno, nema naznaka kako bi to definitivno trebalo da izgleda, nema pominjanja zemalja koje bi trebale biti u određenim krugovima, tako da ostaje puno mjesta za manipulaciju. Ali bitno je da se pokrenula priča o tome, jer se negdje mora započeti i jer svi govore da do reformi mora doći, ali niko ne govori kako i koji su putevi - ocijenio je Radulović u izjavi za Pobjedu.
Radulović vjeruje da je i za Crnu Goru predviđeno mjesto u nekom od ovih krugova, iako ona nije eksplicitno pomenuta.
- Nije pomenuta nijedna od zemalja Zapadnog Balkana. Pretpostavljam da su Turska i Rusija pomenute sa jasnim političkim ciljem, a to je da se napravi korak ka ovim zemljama u političkom smislu jer su odnosi sa njima veoma zategnuti - ocijenio je Radulović. Kaže i da je Crna Gora u prednosti u odnosu na ostale zemlje Zapadnog Balkana jer ima euro kao zvaničnu valutu i već funkcioniše u eurozoni.
- Ukoliko nastavi sa intenziviranjem reformi, nije isključeno i da se mi nađemo u tom drugom prstenu za pet do sedam godina. Imamo velike šanse za to, sve što treba raditi je da se intenziviraju reforme sa naše strane, a mjesto će samo doći. Mi smo u prednosti u odnosu na ostale zemlje Zapadnog Balkana koje nemaju euro kao svoju valutu, ili smo daleko odmakli od zemalja koje imaju euro, kao Kosovo npr. kojem predstoje teške institucionalne reforme, koje smo mi odavno prešli - objašnjava on.
POLITIČKA VOLJA
Uz iskazanu snažnu političku volju, dodaje Radulović, nije isključeno da i mi završimo i u tom drugom krugu. - Sve je u našim rukama. Naravno da će zemlje prvog kruga da odlučuju, ali će i njima, pored njih samih, trebati i druge zemlje, koje po svojim parametrima i karakteristikama zaslužuju, a mi smo zemlja koja uz jedan intenziviran napor u sprovođenju reformi može da se nađe i u tom drugom krugu zemalja - zaključio je Radulović. Francuski predsjednik Emanuel Makron iznio je viđenje buduće preuređene Evropske unije i Evrope, koja bi kroz deset ili petnaestak godina imala „tri kruga“.
