Ljudski faktor kao uzrok nesreća na moru teško da je moguće sasvim eliminisati ni rigoroznim obukama za sticanje zvanja, niti neposrednom kontrolom saobraćaja, ali svakako da je u toj oblasti neophodno dodatno uticati i doprinijeti samoj sigurnosti plovidbe, ocjenjuju predstavnici institucija koje je Pobjeda kontaktirala, ali i sami skiperi koji su na moru svakodnevno. Ne dijele, međutim, svi jednake poglede na situaciju koja vlada kod nas, odnosno smatraju da se u nekim nivoima pretjeruje sa rigoroznim mjerama, dok na drugoj strani fale oštrije sankcije za saobraćajnu nekulturu na vodi.
VOLAN Tu, kako tvrde, leže ključni razlozi za pomorske nesreće koje, iako nijesu česte, nailaze na jak odjek u javnosti, kao što je to bio slučaj sa nesrećom na otvorenom moru, na osam milja od zaliva Trašte, gdje je u direktnom sudaru motorne jahte, kojom je upravljao crnogorski skiper, i jedrilice pod poljskom zastavom, dvoje poljskih turista sa jedrilice izgubilo život. Prema podacima koje je Pobjeda objavila, protiv skipera jahte je već bilo podnijetih prijava za prekoračenje brzine.
- Zakon i pravilnici o obuci i sticanju zvanja pomoraca obuhvataju sve međunarodno prihvaćene mjere sigurnosti plovidbe, tako da kandidati jedino nakon uspješno položenog ispita dobijaju ovlašćenja za upravljanje plovilima. Da li, međutim, svoje stečeno znanje pomorci primjenjuju ili ne primjenjuju u kasnijoj praksi, sve zavisi od samih kandidata – rečeno je Pobjedi iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Zavisno od vrste prekršaja, odnosno od odgovornosti pojedinca ili pravnog lica, kazne se za različite vidove narušavanja Zakona o sigurnosti plovidbe kreću od 200 pa do 15.000 eura.
Jedan od čestih, ako ne i najčešćih prekršaja koji se evidentiraju u unutrašnjem moru, odnosno Bokotorskom zalivu je nepridržavanje propisane sigurne brzine plovidbe koja je svedena na 10 čvorova, odnosno šest u Kumborskom i tjesnacu Verige. Samo Uprava pomorske sigurnosti nadležnoj je inspekciji dostavila čak 72 prijave o prekoračenju najveće dozvoljene brzine plovidbe u unutrašnjem moru u periodu od 1. maja do 2. avgusta. Kako je Pobjedi saopštio direktor Uprave pomorske sigurnosti Safet Kočan, nemaju, međutim, informacija koliko je prekršilaca kažnjeno osim povratne informacije da je prijava primljena i da će se po njoj postupati. Podnošenje prijava uz dokaze koji prate uočene nepravilnosti sastavni su dio posla koji obavlja Uprava pomorske sigurnosti.
DETEKCIJA
UPS preko VTMIS sistema za kontrolu i nadzor pomorskog saobraćaja ima mogućnost da elektronski detektuje nepravilnosti u našem teritorijalnom moru i da ih u realnom vremenu automatski prosljeđuje nadležnim institucijama, što i čini svakodnevno – navodi Kočan. Na pitanje na osnovu čega su utvrđeni limiti brzine u zalivu i koja je predviđena za kretanje plovila od obale, Kočan precizira da su ograničenja definisana Zakonom o sigurnosti plovidbe u članu 10.
- Limiti su rezultat procjena nadležnih službi Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Plovila na otvorenom moru se moraju kretati sigurnosnom brzinom (međunarodna pravila o izbjegavanju sudara na moru) kako bi se mogla poduzeti pravilna i djelotvorna radnja koja bi spriječila sudar – ističe on. Objašnjava da su distance kretanja plovila od obale regulisane čl. 21 Zakona o sigurnosti plovidbe.
- Prema toj odredbi, brodovi, čamci i hidroavioni prilikom plovidbe unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Crne Gore moraju držati određene distance. - Brodovi i hidroavioni ne smiju prilaziti na udaljenost manju od 300 metara, motorni čamci 150, a plovni objekti na mlazni pogon (skuteri, jetski i sl.) odnosno na vazdušni jastuk, mogu glisirati samo na udaljenosti većoj od 200 metara od obale – navodi Kočan.
NADLEŽNOST
Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva navode da prije kraja sezone ne mogu saopštiti ukupan broj pristiglih prekršajnih prijava, niti imaju podatke o tome kako je po njima postupano jer postoji nekoliko načina kako se prekršaji evidentiraju.
- Tačan broj pritužbi građana u periodu od 1. maja teško je utvrditi kad su u pitanju privatne i komercijalne jahte, jer i te informacije Inspekciji dolaze sa četiri različita izvora informacija. Vlasnici plovnih objekata se u velikom broju slučajeva opominju, a tamo gdje postoje zakonske osnove, kako u nacionalnom tako i u međunarodnom zakonodavstvu, sankcionišu. Tačan broj izrečenih kaznenih mjera možemo dostaviti na kraju turističke sezone kada se sumiraju i analiziraju rezultati turističke sezone – navode iz Ministarstva na upit Pobjede. Precizira se da Lučka kapetanija pritužbe građana dobija na četiri načina, pa je kršenje Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe teško izdvojiti samo na osnovu jednog izvora informacija, odnosno preko VTMIS sistema za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja koji obavlja Uprava za pomorsku sigurnost.
ARŠIN
Ono što možemo potvrditi je da ne postoji slučaj, odnosno informacija koju inspektori sigurnosti plovidbe nijesu provjerili i po potrebi procesuirali - saopšteno je Pobjedi iz Poznati skiper koji ima dugogodišnje iskustvo u upravljanju motornim jahtama ističe da se svakodnevno, kao i u drumskom saobraćaju, srijeće sa različitim ćudima i ljudima. - More treba poštovati, a oni koji ga poštuju, poštuju i druge s kojima dijele to prostranstvo. U praksi, nerijetko nailazite na situaciju da vam turistički brodići ili neka druga plovila sijeku put ispred prove iako se zna kako se na vodi ponaša i da se obilaženje odvija kod motornjaka ,,po krmi“ – navodi neimenovani sagovornik Pobjede. On, međutim, smatra da neki naši rigorozni limiti imaju dvostruka ograničenja i da vode apsurdnim situacijama. - Svuda u svijetu postoji zabrana glisiranja ispod 300 metara od obale.
U Boki je limit brzine 10 čvorova, a u tjesnacima (Verige i Kumbor) šest. I to se ne zna tačno gdje počinje, a gdje prekida ograničenje brzine, a prekršaj se definiše na osnovu AIS uređaja na brodu. Tom brzinom izračunajte koliko je potrebno da od Kotora, vozeći turiste, recimo, dođete do Ponte Veslo ili da ne idemo tako daleko, već samo do uvale Žanjic. Nerealno dugo traje plovidba. Razumijem potrebu da se reguliše sigurna plovidba, ali takve stvari prave više konfuzije nego koristi – navodi skiper. Prema njegovim riječima, bizaran je primjer kažnjavanja hrvatskog jedriličara koji je prije neku godinu pod udarima vjetra od 32 čvora, pod olujnim jedrom, dakle skraćenim jedrima i radnim flokom, kretao brzinom od 7,6 čvorova i za to platio žestoku kaznu.
- Nijesam pobornik divljanja na moru, ali ni toga da se od Kotora do Dobreča vozi tri i po sata sa motornom jahtom, isto kao i sa barkom koja na krmi ima vanbrodski motor od 6 konja. Drugim riječima, onda brze barke i plovila ne bi trebalo ni da postoje u zalivu – zaključuje sagovornik.
