Rebalans će, kaže on, bitno uticati da ne dođe do rasta i kumuliranja neizmirenih obaveza, a koje su na kraju prošle godine iznosile 27 miliona eura.
Prošle sedmice Skupština je usvojila rebalans budžeta, a opozicija ga nije dočekala sa odobravanjem. Kritikovali su i dio koji se odnosi na zdravstvo, navodeći da novac koji se izdvaja za ovaj sektor nije doveo do poboljšanja zdravstvene zaštite. Imali su brojne primjedbe, a najviše na visoke cijene ljekova u odnosu na region i neke evropske zemlje.
Komentarišući ove kritike, Čirgić za Pobjedu kaže da troškovi u zdravstvu nijesu uslovljeni i ne nastaju voljom Fonda “već iz realnih potreba građana Crne Gore za zdravstvenom zaštitom”.
“Troškovi se stvaraju u zdravstvenim ustanovama koje ispostavljaju fakture Fondu, a počinju momentom ulaska pacijenta u ustanove zdravstvene zaštite”, kazao je Čirgić.
Osnovni izazov svih ekonomija je kako obuzdati rast troškova u zdravstvenom sistemu u odnosu na BDP.
Crna Gora se, kao i ostale države,ističe on, suočava sa kritičnim zdravstvenim pitanjima kao što su starenje stanovništva i povećan obim hroničnih oboljenja.
“Ali i kako obezbijediti novac za rijetke bolesti, gdje se za liječenje jednog osiguranika izdvaja po nekoliko stotina hiljada eura godišnje, zatim sa povećanim očekivanjima stanovništva u smislu veće i kvalitetnije zdravstvene zaštite i usluga. Osim toga, primjetno je smanjenje mlade populacije i rast starije u ukupnom stanovništvu, što dugoročno posmatrano ima negativne konsenkvencije na ekonomski rast i povećanje troškova zdravstvene zaštite”, rekao je Čirgić.
Fond finansijskim planom zdravstvenim ustanovama novac dodjeljuje namjenski, za plate, materijalne troškove, ljekove, potrošni medicinski materijal, investicije…
“Umjesto finansiranja programa rada, odnosno zdravstvenih usluga, Fond plaća postojeće kapacitete zdravstvenih ustanova koje unaprijed znaju mjesečni iznos novca koje će im Fond transferisati, zbog čega nastoje da se u uslovima nedovoljnog budžeta uklope u planirana sredstva. Posljedice usljed nedovoljnih sredstava su već nastale, kao što su neadekvatni planovi javnih nabavki, povremene nestašice ljekova i medicinskih sredstava, blokade računa javnih zdravstvenih ustanova, kumuliranje neizmirenih obaveza, nezadovoljstvo pacijenata, nezadovoljstvo zdravstvenih radnika”, naveo je Čirgić.
Sve to, kako naglašava, znatno opterećuje funkcionalnost zdravstvenog sistema i odražava se na kvalitet zdravstvenih usluga.
Da bi imali održiv zdravstveni sistem, prema riječima Čirgića, neophodno je osim realnog planiranja sredstava za zdravstvenu zaštitu naših građana obezbijediti autonomiju javnih zdravstvenih ustanova, ali i primijeniti novi model finansiranja.
“To je, vjerujem, realna osnova i za veće zarade zdravstvenih radnika koji se sada iscrpljuju kroz dopunski, prekovremeni rad, pripravnost, kao i rad u privatnim ustanovama da bi obezbjedili pristojnu platu”, kazao je Čirgić.
Ukoliko javne zdravstvene ustanove nemaju autonomiju, smatra on, sputavaju se menadžerske vještine rukovodilaca zdravstvenih ustanova i gotovo je nemoguće da zdravstvene ustanove kontrolišu i smanjuju troškove, na primjer za gorivo, struju, telefon, komunikaciju, i sve ne-kliničke troškove u okviru javnog sistema.
“Ovako se, od Fonda očekuje da utiče na smanjenje troškova poslovanja zdravstvenih ustanova, a same ustanove, znači mjesto nastajanja troška, nijesu motivisane za racionalizaciju svog poslovanj” - istakao je Čirgić.
Uvođenje novog modela plaćanja akutnog bolničkog liječenja po dijagnostički srodnim grupama DRG, čija je primjena predviđena od 2019. godine, kada će bolnice ispostavljati fakture Fondu po novoj metodologiji stvoriće se, kaže on, suštinske pretpostavke da se plaćaju usluge umjesto kapaciteta.
“Cilj reformi koje su u toku je da sredstva prate osiguranika, a ne da mi kao Fond pratimo transfer sredstava prema javnim zdravstvenim ustanovama, jer je osnovna svrha poslovanja Fonda da finansira zdravstvenu zaštitu i zastupa interese osiguranika”, zaključio je Čirgić.
