Smatraju da djeca danas previše upotrebljavaju pametne telefone, što im ometa koncentraciju prilikom nastave. Ipak, u Ministarstvu prosvjete napominju da je prije preduzimanja takvog koraka neophodno napraviti analizu.
“Mislim da bi trebalo i mi da slijedimo primjer Francuske i da ukinemo korišćenje mobilnih telefona u školama. Djeca se ne odvajaju od telefona i ne samo djeca, već i odrasli, moje godište, pa i stariji od mene. Jedina pozitivna stvar u tim telefonima jeste mogućnost javljanja roditeljima, da bi eto mogli znati gdje su, u tom slučaju podržavam, u svakom drugom osuđujem. Kad im već kupiš telefon, nemaš kontrolu, to svi znamo”, kazala je Dnevnim novinama Zvezdana Bakušić iz Podgorice.
S druge strane, zbog bezbjednosti djeteta, ne slažu se svi da bi trebalo uvesti radikalnu zabranu. Tako Ivan Milošević smatra da bi djeci trebalo zabraniti upotrebu mobilnih telefona samo tokom nastave.
“Stava sam toga da ne bih baš radikalno odredio da telefon ne može da se koristi tokom cijelog djetetovog boravka u školi. Čisto da se nosi u đačkoj torbi jer neka djeca idu sama u školu, vraćaju se iz škole pa čisto zbog komunikacije sa roditeljima i njihove sigurnosti. Protiv toga sam da se telefoni koriste na časovima i u školskim dvorištima, posebno nijesam za korišćenje interneta”, rekao je Milošević.
Psiholog Radmila Stupar-Đurišić kaže za Dnevne novine da je sjajno što je jedna ozbiljna država kao Francuska prepoznala ovaj problem.
“Vidimo sada da i u Francuskoj u obrazovnom sistemu postoje nastavnici koji nemaju dovoljno snage da održe pažnju i koncentraciju djeci. Vi ne možete objasniti roditeljima da ne daju djeci mobilni telefon, a ne postoji nijedan razlog da dijete u osnovnoj školi koristi telefon koji je mali kompjuter, koji ima pristup internetu. Naš obrazovni sistem to ne zahtijeva, nama to ne treba. Roditelj kupi i da djetetu telefon, a onda vi kao nastavnik nemate kapaciteta da držite pažnju 45 minuta. I onda, od prebacivanja odgovornosti, da li je kriv nastavnik, roditelj ili sistem, tu djeca najviše gube. Zato se u najboljem interesu djeteta pojavljuje država koja to reguliše, što je i poenta zakona. Zakoni su tu da regulišu onda kada se mi ne možemo dogovoriti”, objašnjava Stupar Đurišić.
Kako ističe, mobilni telefoni danas predstavljaju veliku smetnju prilikom nastave.
“Svima nam je dosadno, teško je održati pažnju 45 minuta, pogotovo kada se neko zaljubi. Međutim, kad nemate gdje da pobjegnete, onda ulažete dodatne napore da održite pažnju, da pratite ono što se dešava. Kada imate druge mogućnosti, da se, umjesto što pratite nastavu, igrate i zabavljate na telefonu, normalno da ćete to da radite”, navodi Stupar Đurišić.
Problem pretjerane upotrebe mobilnih telefona prepoznali su i u Udruženju roditelji, gdje napominju da je djeci na neki način mobilna telefonija dostupna već od rođenja. S obzirom na to da je upotreba tehnologije u ranom uzrastu i u školama uzela maha i izgleda da izmiče kontroli, oni smatraju da je važno pristupiti razmatranju zabrane upotrebe mobilnih telefona u školama.
“Ako pođemo od toga što je najbolje za djecu i njihov zdrav psihofizički razvoj, složićemo se da je ograničavanje upotrebe tehnologije od velike važnosti. S obzirom na to da je škola prostor u kome djeca provode veliki dio dana, važno je da se o ovom pitanju promisli sistematski. Praksa je i do sada pokazala da određeni broj nastavnika/ učitelja nije dozvoljavao upotrebu telefona za vrijeme časa, ali je takođe jednom broju nastavnika (naročito sa djecom starijeg školskog uzrasta) bilo teže da uspostave tu vrstu discipline”, navode u Udruženju roditelji za Dnevne novine.
Oni smatraju da bi sistemska zabrana pomogla da se skine odgovornost i pritisak sa pojedinaca nastavnika, direktora škola i prije svega roditelja.
Međutim, iz Ministarstva prosvjete za Dnevne novine napominju da bi prije donošenja takve odluke na sistemskom nivou, trebalo uraditi ozbiljnu analizu.
“Podrazumijeva se da se mobilni telefoni ne bi smjeli koristiti na časovima. Za pak šire ili potpuno ograničenje i isključivanje upotrebe mobilnih telefona u školama, potrebno je napraviti dodatne analize, zbog čega za sada to i nije uradio najveći broj zemalja”, kazali su iz kabineta ministra Damira Šehovića.
