Pavićević je svoju odluku da ostane uzdržan obrazložio time da je novi plan „po strukturi jako sličan prošlom“.
Vršilac dužnosti direktora TVCG Slavko Đurđić najavio je da će jesenji program biti osvježen novim sadržajem, posebno ističući serijal posvećen stogodišnjici Podgoričke skupštine.
Novosti
Treba, prema njegovim riječima, povećati produkciju u kulturno-umjetničkom programu, sa akcentom na istorijske događaje i nacionalni identitet.
- Zbog toga je u planu dokumentarni serijal s elementima igrane forme o ličnostima iz crnogorske istorije, koje su ostavile trag, a nijesu bile previše eksponirane – rekao je Đurđić i dodao da će u ovom serijalu dokumentarno obraditi tri istorijske ličnosti.
Predložio je, u okviru kulturno-umjetničkog programa, da se umjesto postojeće emisije Art realizuju dvije emisije - Art magazin i Art dnevnik.
U okviru naučno-obrazovnog programa sprema se serijal „Njegoš izbliza“, a planirana je emisija o crnogorskom političaru i diplomati Evgeniju Popoviću, arhitekti Josipu Sladeu, te serijal Crnogorke u prošlosti.
Na jesen će biti emitovana i emisija Dnevnik jednog srednjoškolca, koji će biti prožimanje modernih i tradicionalnih tehnologija, a u sklopu toga planirana je onlajn platforma, po ugledu na Dojče vele. U planu je i kviz za mlade o crnogorskoj istoriji i kulturi.
Perko Vukotić zamjerio je što u novom programsko-produkcionom planu, kako je rekao, nigdje nije pomenut građanin, koji, prema njegovim riječima, treba da bude u fokusu plana.
S njim se saglasio i Milan Radović, posebno ukazujući da građani treba više da budu zastupljeni u dnevnicima, da iznose svoje mišljenje i stavove. Radović smatra i da „postoji prostor da se napravi saradnja 'razmjene programa', koji se odnosi na nacionalne manjine“, te da bi na Drugom programu u udarnom terminu trebalo realizovati emisiju o osobama s invaliditetom.
Đurđić mu je odgovorio da se ne može svakom društvenom problemu dati specijalizovana emisija, ističući da to ne znači da je neki relevantan događaj vezan za manjine propušten.
Goran Sekulović iskazao je podršku novom menadžmentu RTCG, a Dragana Tripković pohvalila je pomake u oblasti kulturno-umjetničkog programa, konkretno na dvije emisije Art.
Ulaganja
Savjet je jednoglasno usvojio i izvještaj o realizaciji programsko-produkcionog plana RCG i Portala RTCG, za period od 1. januara do 31. marta.
Direktor Radija Radojica Bulatović istakao je da će Radio-difuzni centar da uloži milion eura u poboljšanje signala, odnosno čujnosti.
- Imam nezvaničnu informaciju da se radi na Lovćenu i još na nekim lokacijama. Tražiću u narednom periodu da vidim dokle su stigli. Naše su ruke u rukama RDC-a i samo možemo da insistiramo na poboljšanju, jer je to kao da štampate novine bez papira – naglasio je on.
Urednik Portala RTCG Ilija Šuković istakao je da portal ima oko 40 odsto sopstvene produkcije, te da je posjeta značajno porasla i to iz regiona, SAD-a, Njemačke, Francuske.
Perko Vukotić upozorio je na mnogo pravopisnih grešaka u tekstovima na Portalu, na što je Šuković objasnio da imaju tri moderatora, nemaju lektora i da se oslanjaju na urednike.
- Ko može toliko informacija supervizirati, a da mu ne promakne greška, jer izbacujemo vijesti na svakih pet, šest minuta. Lektor bi nam bio potreban – rekao je on.
V. d. generalnog diretora Javnog servisa Božidar Šundić je poručio da je Portal budućnost te medijske kuće.
- Moramo ga razvijati, u tehničkom i kadrovskom smislu. Posljednja ispitivanja u Evropi kažu da portali imaju posjećenost 68 odsto, televizija 19, a ostali mediji – skoro ništa – naveo je on.
Jednoglasno je usvojena i odluka o pokretanju postupka javne nabavke za modernizaciju tehnoloških kapaciteta RTCG – digitalizacija, u kojoj je predviđena i nabavka dvoje novih reportažnih kola, koja bi trebalo da stignu za mjesec i po. Njihova vrijednost, kako se moglo čuti juče, je šest i po miliona eura, od čega su plaćena dva.
Tender za drugu fazu digitalizacije (koja je podijeljena u tri faze), bili su saglasni članovi Savjeta, mora biti raspisan do kraja avgusta.
Šundić je podsjetio da digitalizacija ima skoro 18 miliona eura fonda. Za ovu godinu predviđeno je šest miliona, a on smatra da prioritet treba da bude studijska, pa emisiona tehnika.
- Krećemo sa sređivanjem studija, opreme i brzo ćemo krenuti u digitalizacioni proces – najavio je on.
U Javnom servisu radi čak 156 bliskih rođaka
Finansijski izvještaj za period od 1. januara do 31. marta, koji je juče jednoglasno usvojen, pokazao je da je Javni servis u ovom periodu prihodovao 3,32 miliona, dok su rashodi iznosili oko 2.98 miliona eura. Napravljen je pozitivan rezultat od oko 345.000 eura.
Na sjednici se juče razgovaralo i o optimizaciji broja zaposlenih. Posljednji izvještaji pokazuju da je u Javnom servisu zaposleno 717 radnika, kao i 54 honorarca.
Šundić je istakao da neće biti novog zapošljavanja, već preraspodjela, a višak je 250 radnika. Kao veliki problem istakao je činjenicu da je u Javnom servisu zaposleno čak 156 najbližih srodnika.
- Tražio sam od ljudskih resursa da mi dostavi spisak o zaposlenim srodnicima u prvom koljenu. Ni manje ni više od 156. Ko će rukovoditi u takvoj kompaniji gdje radi otac, sin, žena i kćerka, gdje rade dva brata i žena... Problemi su veliki – rekao je on.
Istakao je da je što se tiče viška zaposolenih najviše problema u produkciji gdje radio 250 osoba.
Ocijenio je i da sa Vladom treba napraviti plan da se ljudima kojima nedostaju dvije-tri godine uplati otpremnina, kako bi se stvorio prostor za zapošljavanje 30 do 40 mladih ljudi.
Centar za razvoj
Božidar Šundić saopštio je da menadžment podržava osnivanje centra za razvoj.
- Razgovarali smo da u tom centru rade četiri novinara. Sistematizaciju radnih mjesta radimo i detaljno ćemo Savjet o tome upoznati – istakao je on i dodao da očekuje da centar „zaživi u drugoj polovini septembra“.
Nezadovoljni novinari
Savjet je razmatrao i dopise nezadovoljnih novinara Javnog servisa, koji mahom negoduju što su raspoređeni na drugo radno mjesto.
Božidar Šundić je rekao da je bilo promjena pozicija zaposlenih, ali da niko nije ostao bez posla.
- Mogli su svi da dođu kod mene da razgovaraju, ali shvatam da su malo impulsivno reagovali. Ne vidim problem, zakon kaže da nigdje nijesam pogriješio, produkcioni tok ide, radi se profesionalno, tenzija u kući nema – rekao je on.
Članovi Savjeta bili su saglasni da o pojedinačnim dopisima ne treba da raspravljaju, jer su u nadležnosti direktora.
Perko Vukotić smatra i da se „kadrovska politika vodi unutar kuće“, te da je to i definisano Zakonom o javnom servisu.
- Oglašavanje visokih međunarodnih zvaničnika o preraspodjelama je nedopustivo - kazao je on.
