“Ne tako davno, u 19. vijeku Luksemburžani su masovno napuštali zemlju tražeći blagostanje u Brazilu. Danas je Luksemburg jedna od najbogatijih država u Evropi, u koju su krajem 20. i početkom ovog vijeka pohrlili i mnogi naši građani. O tome piše poznati luksemburški pisac Gi Heldinger u romanu “Novi Brazil”. Njegovi junaci, koji su iz Crne Gore, pitaju se kako je ta zemlja uspjela da dogura tako daleko, kad im sve ulice nose imena ili pisaca, ili uzgajivača ruža. Dok jedan od njih, kako piše Heldinger, koji je bio siguran da će se jednog dana vratiti u Crnu Goru, misli na svoju porodicu, na večeri u Trpezima, na izlete u Berane, na sve one male stvari koje djeluju bezazleno dok ih ne izgubimo. Želim da vjerujem da nije daleko dan kad će se potomci naših iseljenika vraćati svojim korijenima”, kazao je Roćen.
Naglasio je da je uporište za ovakav optimizam utemeljen u činjenici da je samo za 12 godina od obnove državnosti, Crna Gora od jedne od najnerazvijenijih jugoslovenskih republika, postala vodeća ekonomija u regionu, najmlađa članica NATO i država lider u pregovaračkom procesu sa EU.
“Crna Gora ide tamo đe je već njena dijaspora u Evropu i razvijeni svijet. O njenom savremenom razvoju svjedoči i novi državni odnos sa iseljeništvom. Nadam se da nije neskromno da podsjetim da je prva Strategija saradnje Crne Gore sa dijasporom usvojena 2010. godine u vrijeme kada sam obavljao dužnost ministra vanjskih poslova. Tom strategijom je bilo predviđeno da se formira Uprava za dijasporu koju danas imamo u sastavu MVP. Isto tako i Zakon o saradnji sa iseljenicima kojim je prvi put u istoriji Crne Gore na taj način tretirana ova tematika. Prije nekoliko dana već smo dobili i novi, unaprijeđeni Zakon o saradnji sa dijasporom”, rekao je Roćen.
Dodado je da je on bio član državne delegacije Crne Gore koja je prisustvovala posljednjim jugoslovenskim iseljeničkim susretima održanim u Torontu uoči raspada Jugoslavije.
Prema njegovim riječima to je bila prva posjeta jednog crnogorskog zvaničnika, a već ove godine biće otvorena i inaugurisana Crnogorska kuća u Ćaku, koja je zajednički projekat Vlade Crne Gore, gradske uprave Saens Penja i Crnogorske zajednice u Argentini.
