Crna Gora prvi put živi viziju moderne i demokratske, sekularne i građanske, mediteranske i evropske države. Niko je geografski ne može izmjestiti, tako da ni Crna Gora neće nigdje sa turbuletnog Balkana: ali hoće crnogorsku državnu i društvenu egzistenciju na – nebalkanski način, rekao je Đukanovi ć na Akademiji povodom 13. jula - Dana državnosti i Dana ustanka crnogorskog naroda.
Dodaje da je čvrsto uvjeren u taj epohalni preobražaj i rezultat evropske Crne Gore. Kako je dodao, Crna Gora će sa još snažijom ambicijom i obogaćenom energijom produbljivati reformske i evropske pristupne procese. “Ne da bi time ugodila bilo kome, nego prije svega u svom državnom interesu, u interesu svojih građana i svoje budućnosti”, naveo je on.
On je rekao da je Dan državnosti Crne Gore najveći datum burne slobodarske istorije Crne Gore.
"Uz njega ove godine jubilarno stoji još jedan slavni 13. jul - kada je prije 140 godine na Berlinskom kongresu potvrđeno međunarodno državno priznanje utemeljeno 20 godina ranije, slavnom bitkom na Grahovcu", rekao je Đukanović.
Ponosni, kako je rekao, na istorijski podvig naše generacije na referendumu 2006. godine na kojem smo kroz demokratsku bitku obnovili državu, Đukanović je rekao da danas slavimo 13. jul 1941. i 13. jul 1878. dostojni žrtava pregnuća i ostvarenja naših predaka.
Rekao je da je 13. jula 1941. herojski ustao cio crnogorski narod, a na prvom mjestu njegova neustrašiva mladost.
"Ali ne samo da bi slomili okove okupatora, nego da bi zbacili ponižavajući jaram Podgoričke skupštine 1918. godine. Zato nakon 100 godina tih nelegitimnih odluka, možemo reći da je Trinaestojulski ustanak 1941. godine za crnogorski narod imao karakter akcije dvostruke pobjede nacionalnog dostojanstva", kazao je Đukanović.
Đukanović je u govoru istakao da su vjerni sveljudskom idealu antifašističkih tvoraca savremene Crne Gore – ne poričući ni zablude, ni slabosti, ni greške – te da je naša generacija dostojno izvršila pripadajuće joj crnogorsko zavještanje.
“Antifašizam je ona istorijska poluga, ili poluga istorije, bez koje ne bi bilo ni društvenog preporoda, ni državne obnove Crne Gore u 20. i 21. vijeku. Antifašizam je prvi, fundamentalni uslov i postojanja i opstanka Crne Gore", rekao je on.
Tamo su i crnogorski ostvareni NATO, i crnogorski buduća Evropska unija”, naveo je crnogorski predsjednik.
“Sa ovog antifašističkog biljega, s najvišim pijetetom klanjam se sjenima trinaestojulskih besmrtnika, heroja i neznanih junaka, podvižnika Neretve i Sutjeske, i svih drugih crnogorskih odsudnih bitaka, ali i crnogorskim graditeljima, prosvetiteljima i državnicima, svim pregaocima koji su Crnu Goru branili, čuvali i uzdizali, rekao je on.
FOTO: Antena M
