- Imajući u vidu stimulativnu misiju poreske politike, moguće je da se pojedini porezi, kod specifičnih kategorija obveznika, kao što su kulturni radnici ili sportisti, posebno urede, da bi se podstakle djelatnosti od posebnog javnog interesa ili da bi se olakšala naplata - kaže ministar.
POBJEDA: Nakon prijedloga Vlade o smanjenju akciza na cigarete, da li će biti intervencija još kod kojih stopa – prije svega goriva?
RADUNOVIĆ: Turbulencije cijena goriva su prvenstveno uzrokovane zbivanjima na svjetskom tržištu. Cijena nafte na svjetskom tržištu fluktuira, ali sa globalno uzlaznim trendom. Osim toga, slabljenje eura prema dolaru kao obračunskom ekvivalentu na tržištu energenata utiče na uvoznu cijenu goriva u zemljama gdje je euro domicilna valuta.
U tom smislu, Crna Gora nije izuzetak, s obzirom na našu uvoznu zavisnost kod ove kategorije proizvoda. Ipak, činjenica je da periodična poskupljenja goriva nijesu izazvala lančanu inflatornu reakciju, odnosno povećanje cijena drugih proizvoda. Da jesu, morali bismo, kao 2012, reagovati, ne samo smanjenjem akciza, nego i na sve druge načine.
Riječju, aktuelne cijene naftnih derivata nijesu poremetile tržište niti dovele do rasta sive ekonomije, kao što je to slučaj na duvanskom tržištu. S druge strane, prihodi od akciza i poreza na naftne derivate veoma su značajna stavka budžeta, ali i važan faktor naše konsolidacione politike. Fiskalna politika, posebno kada je definisana u kontekstu finansijske konsolidacije, nije skup prostih tarifnih opredjeljenja po principu „uzmi tamo gdje ima“. Fiskalni sistem je cjeloviti mehanizam finansiranja države, ali i alat za stimulisanje ekonomskog rasta, poboljšanje uslova poslovanja i ograničavanje sive ekonomije.
POBJEDA: Razmišlja li se o ukidanju ili ublažavanju neke od mjera fiskalne konsolidacije, s obzirom da je i u ovoj godini nastavljen dobar ekonomski trend iz prošle?
RADUNOVIĆ: Nekoliko je zaista ohrabrujućih rezultata sprovođenja Plana sanacije i fiskalne konsolidacije, ostvarenih već u 2017. i početkom 2018. I pored nekih restriktivnih segmenata programa, uočljivo je dinamiziranje privrednih aktivnosti, što je rezultiralo rastom BDP-a od 4,3 odsto u prošloj godini. Trend je nastavljen i u 2018, pa je, u prvom kvartalu, prema Monstatovom izvještaju, privreda ostvarila rast od 4,5 odsto, što je najviše od početka svjetske ekonomske krize.
Zadovoljni smo naplatom ukupnih prihoda, ali ne i rezultatima naplate akciza za duvan i gazirana pića. S obzirom da je finansijska konsolidacija segment ukupnog strukturnog reformskog procesa, očekujem dalje poboljšanje poslovnog ambijenta, znači i novi ekonomski rast i veću zaposlenost, prvenstveno u sektorima turizma, poljoprivrede, saobraćaja i industrijske proizvodnje.
Ohrabruje i trend rasta zarada u privatnom sektoru, što će, uz usklađujuće povećanje penzija, rezultirati većom kupovnom moći stanovništva.
Naravno, najlakše bi bilo da se ovi dobri rezultati trivijalno pretvore u „omekšavanje“ naših konsolidacionih opredjeljenja i da se pretoče u trijumfalizam, kroz neko populističko prezentiranje uspješnosti ove Vlade. Mi smo svjesni da je naš konsolidacioni put tek započeo i da nas čeka i puno truda i mnogo novih izazova. Zato ćemo korekcije fiskalne politike praviti samo kada to zahtijeva ukupnost naših reformskih namjera i ubrzanje dolaska do cilja.
Opširnije u Pobjedi
