Jun mjesec ove godine obilježile su padavine i gotovo svakodnevna promjena vremena. Kako iz Hidrometeorološkog zavoda pojašnjavaju za Portal Analitika, nestabilne vremenske prilike tokom juna nisu neubičajena pojava ali učestalost istih je neuobičajeno zastupljeno ove godine.
''Tokom juna u dužem vremenskom periodu imali smo nestabilne vremenske neprilike kod nas a slična je situacija bila i u okruženju odnosno na području Balkana. Dominirale su nestabilne vremenske prilike sa učestalom pojavom kiše i obilnih pljuskova sa grmljavinom koji su u pojedinim regionima uslovili i lokalne poplave sa materijalnom štetom. Nestabilne vremenske prilike tokom juna naročito na sjeveru Crne Gore nisu neuobičajena pojava to je klimatska slika tog regiona ali ove godine neuobičajeno je bilo zastupljeno. Na području Žabljaka bilo je 25 od 30 dana sa kišom, u Pljevljima 22 kišna dana u Kolašinu 21 kišni dan. Na području Žabljaka u junu ove godine palo je za 76 odsto više kiše od uobičajene mjesečne količine za jun. Kada je jug u pitanju zabilježen je manji broj kišnih dana. Temperatura mora varirala je u zavisnosti od lokacije do lokacije. Za reprezentativnu lokaciju, kod Bara, temperatura površine mora uz obalu na dubini od 50cm kretala se oko 24 stepena na osnovu preliminarnih izvornih podataka'', kazao je Branko Micev.
Kako dodaje, u odnosu na prošlu godinu jun ove godine ima mnogo više kišnih dana i kiše.
''Ali nezahvalno je upoređivati sa prošlogodišnjim ljetnjim periodom jer je tokom prošle godine na snazi bio izuzetno izražen deficit padavina. Tako da upoređivanje u odnosu na jun prošle godine (koji nije referentan za upoređivanje) apsolutno ništa ne znači'', tvrdi Micev.
Ovogodišnji jun obilježen je i prodorom hladnijeg vazduha sa sjevera, i dok stanovnici centralnog dijela nisu navikli na ovakva ljetnja zahlađenja, Micev tvrdi da je to sasvim normalno.
''U junu ove godine bile su dvije meteorološke situacije u kojima je došlo do prodora hladnijeg vazduha sa sjevera i koji je uslovio osjetniji pad temperature . To je bilo oko 15. i ok 23. juna. Ovakvi padovi temperature tokom juna su sasvim uobičajena meteorološka slika u kojoj se na sjeveru CG pad temerpature jače manifestuje a na primorju to je u osjetno blažem obliku ali se ipak osjeti. Apsoluno meteorološki je prihvatljivo da se tokom juna desi medjudnevni pad temperature koji u pojedinim mjestima iznosi i do oko 10 do 15 stepeni'', kazao je Micev.
Osim nestabilnog vremena, jun je može se reći obilježen morskom pijavicom koja je napravila veliku materijalnu štetu. Prema riječima Miceva, Područje Crne Gore i južni Jadran je mjesto gdje se može očekivati pojava ovog opasnog meteorološkog fenomena.
''Morske pijavice su meteorološki fenomen koji se vezuje za olujno-grmljavinsko-gradonosne oblake koji imaju jako razvijenu termodninamičku strukturu i kada dostignu kategoriju superćelijske nepogode iz njih se manifestuju konvektivno vrložni efekti u narodu poznati kao Morska pijavica ili Tromba. Iz jednog superćelijskog oblaka mogu se manifestovati više konvektivno-usisno vrložnih efekta (Morskih pijavica). Područje Crne Gore i južni Jadran apsoluno meteorološki gledano su mjesto gdje se može očekivati pojava ovog opasnog meteorološkog fenomena. Realizacija ovog fenomena je aposlutno moguća na području Crne Gore, u južnom Jadranu i obalnom dijelu Crne Gore i tu nema ništa novo a posebno nema ništa spektakularno, a po najmanje ima mjesta za bilo kakvu vrstu ''manipulacije''; sa ovom pojavom'', kazao je Micev.
Ipak, pošto je to područje naše države ''pogodno tlo''; za pojavu ovog fenomena, bitno je upozoriti građane, da ukoliko bi pijavica pogodila stambeni objekat posljedice bi mogle biti katastrofalne.
''Ukoliko ovaj sistem pogodi kuću ili stambenu zgradu može da napravi velika oštećenja na objektu sa ozbiljnim povredma ljudi a potencijalno su moguće (izvesno je da će biti) i ljudske žrtve sve u zaviosnti od stepena otpornosti, pogodjenog objekta, na ovakve meteorološke fenomene'', dodao je Micev.
Da li će ovakav, kišni početak ljeta, uticati na predstojeću zimu ne možemo znati jer prema riječima stručnjaka iz Hidrometeorološkog zavoda meteorološki uslovi toko ljetnjeg perioda, sa naučnog stručnog aspekta, ne ukazuju na to kakva će biti zima. Okvirna očekivanja za nastavak ljeta su takođe nemoguća jer su prognoze dinamičkog karaktera i rade se na osnovu prognostičkih produkata numeričkih modela predikcije i odnose se na period od 4 do 10 dana sa visokom preciznošću.
Ipak, Micev govori da nas u narednim danima očekuje nova promjena vremena a i da možemo očekivati nalet tropskih dana.
''U periodu do petnaestog jula na jugu se očekuje sunčano i toplo vrijeme. Oko 10. i 11. jula može se očekivati prolazna nestabilnost sa kišom i grmljavinom dok će na sjeveru, djelimično i u centralnim planinskim predjelima biti nestabilnosti sa kišom i grmljavinom. Tropskih vrućina će biti, a hoće li biti baš kao prošle godine ne možemo reći da će biti baš tako'', zaključio je Micev.
