- Svi moramo biti svjesni da obavljanjem javne funkcije imamo određene obaveze, odgovornosti i ograničenja, i da prioritet obavljanja javnih ovlašćenja mora da bude daleko ispred naših privatnih interesa. Na ovu činjenicu je gđi Ćalović-Marković ukazivano više puta i prije donošenja odluke, izricane su mjere upozorenja i obavještenja, što ona nije prihvatila, već je nastavila kršenjeZakona o sprečavanju korupcije – rekao je Radonjić, komentarišući smjenu Ćalović-Marković iz Savjeta ASK.
Odluka da je prekršila zakon donijeta je, istakao je on, u upravnom postupku koji je pokrenut na zahtjev njenog bivšeg saradnika.
-Agencija je prikupila dokaze, utvrdila činjenice i donijela na zakonu zasnovanu odluku da je Ćalović-Marković za vrijeme obavljanja funkcije člana Savjeta ASK, kao izvršni direktor MANS-a, zaključila ugovor na osnovu kojeg je ostvarila prihod od 149.000 eura, sa obavezom podnošenja prijava ASK-u, organu u kojem je obavljala javnu funkciju, a povodom parlamentarnih izbora 2016. Zbog toga je po prirodi stvari bila direktno i lično zainteresovana za podnošenje prijava, čime je javni interes podredila privatnom. Podnošenje ogromnog broja neargumentovanih prijava (2.328) nije bilo motivisano doprinosu rada ASK, već naprotiv, pokušaju opstrukcije rada i realizacije svog privatnog biznis plana iz ugovora sklopljenog neposredno prije izbora. U prilog tome je činjenica da je Upravni sud odbacio prijave kao neosnovane– rekao je Radonjić.
POBJEDA: Ćalović-Marković Vas optužuje da radite u korist DPS-a i da nijeste pokazali dobre rezultate. To su ocjene i opozicije. Kako to komentarišete?
RADONJIĆ: ASK ima institucionalnu, finansijsku i funkcionalnu nezavisnost. To znači da nijedan predstavnik izvršne vlasti ili političkih subjekata ne može uticati na izbor organa ASK, niko ne može uticati na zakonom definisan iznos budžeta, niti je bilo ko od predstavnika vlasti ili partija do sada pokušao da utiče na odluke ASK.
Konkretni podaci demantuju tvrdnje o navodnoj selektivnosti i rezultatima rada ASK. Nakon odluka i mišljenja ASK, za nešto više od dvije godine više od 160 funkcionera dalo je ostavke ili je razriješeno, među kojima jedan ministar, jedan pomoćnik ministra, skoro 60 predsjednika i članova organa upravljanja javnih preduzeća, 40 odbornika... ASK je u 2016. i 2017. pokrenula 1.286 prekršajnih postupaka, riješena su 992, a sudovi su izrekli 255.957 eura kazni.
U istom periodu, protiv javnih funkcionera na svim nivoima pokrenula je blizu 650 prekršajnih postupaka zbog kršenja zakona - protiv 19 poslanika, 146 odbornika, 10 funkcionera u ministarstvima, osam ambasadora, 30 najviših opštinskih funkcionera.
POBJEDA: CDT smatra da bi, radi većeg povjerenja u izbornu administraciju, trebalo donijeti poseban zakon o ASK. Kakvo je Vaše mišljenje?
RADONJIĆ: Ne vidim potrebu za donošenjem posebnog zakona o ASK radi povjerenja u izbornu administraciju. Najveći dio poslova izborne administracije ne pripada nadležnostima ASK, već je u djelokrugu rada drugih organa.
ASK je osnovana Zakonom o sprečavanju korupcije kao preventivni antikorupcijski organ koji je nadležan da, upotrebom određenih kontrolnih mjera i preventivnih mehanizama, unapređuje transparentnost, promoviše integritet i otklanja korupcijske rizike u radu javnog i privatnog sektora, kao i političkih subjekata.
ASK je u 27 izbornih procesa pokrenula blizu 500 prekršajnih postupaka. Uložili smo maksimalne napore da postignemo gotovo stoprocentno poštovanje zabrana i ograničenja od političkih subjekata i organa vlasti, kao i značajno unaprijeđenu transparentnost poslovanja političkih subjekata i upotrebe državnih sredstava u toku izborne kampanje. U prve dvije godine rada uočili smo da su određena zakonska rješenja otežavala efikasno postupanje ASK u ovoj oblasti.
Zato smo uz podršku SE uradili analizu zakonskog i institucionalnog okvira i definisali 40 preporuka za unapređenje ovog okvira. Zahvaljujući naporima ASK, promjene zakona su usvojene u Skupštini prošle godine.
POBJEDA: Kakva je saradnja ASK sa NVO sektorom?
RADONJIĆ: ASK je od početka rada bila otvorena za saradnju sa NVO sektorom, ali nije zabilježeno značajnije interesovanje ovih organizacija da na sedmičnom nivou u direktnom kontaktu sa službenicima ASK predlažu subjekte koje bi trebalo dodatno kontrolisati na terenu, ili da ukažu na eventualna kršenja ili nedostatke zakona. ASK ostaje otvorena za dijalog o svim poboljšanjima kontrole finansiranja političkih subjekata i rastu povjerenja u izborni proces.
Potrebno je određeno vrijeme kako bi praksa pokazala kvalitet zakonskih mehanizama jer važeći instituti funkcionišu tek nešto više od dvije godine.
Nema potrebe za donošenjem zakona o ASK javnih funkcionera na svim nivoima pokrenula je blizu 650 prekršajnih postupaka zbog kršenja zakona - protiv 19 poslanika, 146 odbornika, 10 funkcionera u ministarstvima, osam ambasadora, 30 najviših opštinskih funkcionera...
POBJEDA: Kako ocjenjujete predloženi zakon o sprečavanju konflikta interesa, koji je u proceduri, a po kojem bi odbornici mogli da budu direktori?
RADONJIĆ: Agencija je upoznata da postoji inicijativa za promjenu člana 12 Zakona o sprečavanju korupcije, ali nije njen predlagač. Iz navedenog razloga je, kao operativni organ, ne možemo komentarisati.
POBJEDA: Pojedina istraživanja pokazuju da građani od institucija najmanje vjeruju ASK-u. Zašto je to tako, što mislite?
RADONJIĆ: ASK nema problem sa povjerenjem većine građana, uprkos politički motivisanoj presiji ili nepoznavanju nadležnosti ASK od određenih kritičara.
ASK svakog decembra radi istraživanje javnog mnjenja o percepciji korupcije i o upoznatosti sa radom Agencije. Zadovoljni smo rezultatima koje je u decembru pokazalo istraživanje koje je sproveo Damar plus. Registrovan je rast povjerenja građana u ASK na 68,4 odsto u 2017. sa 65,4 odsto u 2016. Da je ASK dala doprinos borbi protiv korupcije u kontinuitetu smatra oko 70 odsto ispitanika u obje godine, što smatramo dobrim rezultatom. Istraživanje je pokazalo da je ASK prva od državnih organa kojoj bi građani prijavili korupciju, u boljem procentu nego u 2016.
Svakom dobronamjernom posmatraču poznato je da je ASK u proteklom dvoipogodišnjem periodu izgradila normativnu, organizacionu i kadrovsku infrastrukturu i postigla konkretne i mjerljive rezultate, ali da kao mlada institucija ima prostora za dodatna unapređenja koja smo odlučni da realizujemo.
POBJEDA: Mislite li da je ASK dovoljno transparentna i treba li nešto preduzeti u tom pogledu?
RADONJIĆ: Sjednice Savjeta ASK otvorene su za javnost. Direktor ASK brani izvještaj o radu pred Savjetom Agencije, Odborom za antikorupciju i parlamentom.
Tokom 2016. i 2017. postignuti su značajni rezultati na unapređenju transparentnosti
ASK. Time smo doprinijeli da Crna Gora dobije prvog lobistu i da se poveća broj prijava ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na korupciju, na 64 u prvoj polovini 2018, sa 21 u prvoj polovini 2017.
Unaprijeđena je transparentnost jačanjem saradnje sa medijima, organizovanjem redovnih pres konferencija i izjava, pripremom saopštenja za javnost i odgovora na zahtjeve za pristup informacijama.
Na internet stranici objavljene su odluke kojima je utvrđeno kršenje zakona od javnih funkcionera, kao i podaci o funkcionerima koji su razriješeni ili su dali ostavke.
Više od 90 odsto dokumenata u posjedu ASK objavljeno je na njenom sajtu.
(opširnije u Pobjedi)
