Nešto lepo kao čokolada... Branislav Babić Kebra, frontmen grupe Obojeni program, nije mogao da pronađe bolji način da opiše sreću u pjesmi „Kad se neko nečem dobrom nada“. Braonkasta šećerasta masa obilježila je mnoge vrsne muzičke numere, ali nemojte misliti da nije adekvatno ušetala i u filmove. Nadamo se da imate omanju zalihu slatkog dok ovo čitate – garantovano će vam poći voda na usta od genijalnih čoko-scena sa ove liste.
Uoči 7. jula, kada se obilježava Dan čokolade, zaobići ćemo ostvarenja „na prvu loptu“, kao što su „Willy Wonka & the Chocolate Factory“ (Mel Stjuart, 1971) i „Charlie and the Chocolate Factory“ (Tim Barton, 2005). Da, da – preskočićemo čak i hiperpopularni „Chocolat“ (Lase Halstrom, 2000) u kom je Džoni Dep u ulozi ciganina jedina stvar slađa od čokoladnog majstorluka Žilijet Binoš! Umjesto toga, držaćemo se scena koje ne bi bile tako ikonske bez kockica čokolade.
Majčinski savjet
Devedesetih, u doba kada je Robert Zemekis znao da napravi dobro ostvarenje, jedna tako obična a genijalna filmska pripovijest ispričana je uz grickanje čokolade na klupici u Džordžiji.
- Majka mi je uvijek govorila da je život kao kutija čokolade - nikada ne znaš što ćeš dobiti – kaže Tom Henks u ulozi Foresta Gampa, zaokružujući sve što su gledaoci osjećali gledajući ovo Oskarom nagrađeno remek-djelo iz 1994. godine. Možda ponekad ne bi bilo loše poslušati „jednostavnog“ Gampa, sjesti na klupicu sa nekim i priznati mu sve, uz komad belgijske čokolade...
Put do kuće
Kako natjerati malog simpatičnog vanzemaljca da se vrati vašoj kući? Umjesto hljebnih, pobacate mu mrvice čokolade. Tom logikom poslužio se Stiven Spilberg praveći koncept kultnog filma „E.T. the Extra Terrestial“ (1982) sa popularnim čoko-kompanijama. Predstavnici „Marsa“ odbili su prijedlog, ali tada ne tako popularni „Hershey“ priuštio je Spilbergu kockasto, čokoladno kikiričasto zadovoljstvo. Malecki Eliot preuzeo je ulogu od Ivice i Marice pobrinuvši se da E.T. pronađe komadiće „Reese's“ čokolade kom je slatki svemirko postao opsjednut. Možemo samo da se nadamo da nije naletio na zlu vješticu, u međuvremenu...
Znak drugarstva
Spilberg ima još jednog čokoladnog konjića za igru: ostvarenje „The Goonies“ (Ričard Doner, 1985), čiji je izvršni producent, zasnovano je na njegovoj priči po kojoj je scenario napisao Kris Kolambus. U sceni u podrumu, gdje je Čank zatvoren, dječak pokušava da se sprijatelji sa izdeformisanim Slotom dajući mu čokoladicu za kojom plače jer ju je vidio na televiziji. Nesrećnik je ponuđen čoko-tablom „Baby Ruth“, za čije je pojavljivanje u filmu proizvođač „Nabisco“ platio 100.000 dolara. Iste godine kompanija je napravila specijalnu čokoladicu „The Goonies“, na čijem se omotu nalazio Slot.
Opasna mućkalica
Vrijeme je za malo francuskog uticaja i legendarnog Kloda Šabrola. Njegov „Merci pour le chocolat“ (2000) donio je intrigantnu priču koja se vrti oko Mike (perfektna Izabel Uper) i njenih „mućkalica“. Apsolutna majstorka u pravljenju tople čokolade tjera vas da sve vrijeme razmišljate da li će u jednom trenutku dodati neki malo opasniji sastojak. Spojler: dobro ste pomislili!
Skakutave žabe
Ako kažete fanovima „Harija Potera“ da ne znate što su čokoladne žabice, dobro se pazite – ispustiće krik gori od Dementorovog. Čarobnjačka poslastica pominje se nekoliko puta i u filmovima i u knjigama Džej Kej Rouling, ali fanovi je najviše pamte po prvom dijelu „Harry Potter and the Sorcerer's Stone“ (2001) kada dječak sa munjom na čelu upoznaje Rona i Hermionu.
Tom prilikom, čokoladna žabica bježi Hariju kroz prozor, a u ruci mu ostaje samo sličica poznate vještice ili čarobnjaka koja dolazi uz pakovanje. U ovom slučaju, to je Albus Dambldor koji, kako kasnije saznajemo, smatra da mu je data velika čast zbog toga što je njegova fotografija dio čokožabičaste priče. Isti ponos u posljednjem dijelu „Potera“ osjetiće i Ron nakon što njega, Hermionu i Harija stave na sličice, u znak zahvalnosti zbog toga što su porazili Voldemora.
Hičkokova fabrika
Nijedna ovakva lista ne može da prođe bez Alfreda Hičkoka, iako petljanje sa čokoladom naizgled nema nikakve veze sa majstorom saspensa. No, kome bi drugom palo na pamet da smjesti „špijunsku njemačku poštu“ u fabriku čokolade? Hičkok je to učinio u monohromatskom ostvarenju „Secret Agent“ (1936), i to ne slučajno. Film se „lomi“ baš tu, u čokoladnoj fabrici.
Životna zaliha
Na početku sjajnog, neobičnog animiranog ostvarenja „Mary and Max“ (Adam Eliot, 2009) nemate takav utisak, ali priča ubrzo kreće ka čokoladi. Četrdeset četvorogodišnji Maks, kom glas daje genijalni Filip Simor Hofman, donosi odluku da veliki dobitak na lutriji potroši - na džinovsku, životnu zalihu čokolade! Ona postaje njegovo utočište i jedino sredstvo za skretanje misli sa svakodnevnih strahova sa kojima mora da se suoči.
Braonkasta osveta
Simpatični „The Help“ u režiji Tejta Tejlora napravio je malu pometnju čim se pojavio 2011. tjerajući ljude da se kroz priču o rasizmu iz šezdesetih godina prošlog vijeka u Americi suoče sa modernom verzijom ovog problema. Ljutkasta, potpuno prirodna Oktavija Spenser donijela je mnogo scena za pamćenje, a jedna uključuje i „začinjenu“ čokoladnu tortu, namijenjenu gazdarici koja ju je otpustila. Vjerujte nam na riječ - ne biste je probali ni za što na svijetu.
Oko u torti
Kad smo već kod „nejestive“ čokolade, iako je činjenica da Sam Rejmi može da napravi mnogo bolji film od „Drag Me to Hell“, moramo da podsjetimo na njegovo fenomenalno dezertno rješenje. U ovoj hororističnoj misteriji iz 2009. servirano je parče torte - filovano okom!
Kaznena ekspedicija
Čokoladna torta u filmu „Matilda“ (Deni Devito, 1996) jeste bila jestiva, ali i prevelika da bi je jadni debeljuškasti dječak (Brus Bogtroter) pojeo čitavu. No, to nije zanimalo paklenu direktoricu njegove škole koja ga je najterala da je proguta cijelu zbog toga što ga je uhvatila kako krade njeno parče. E ako vam kadrovi Brusovog nesretnog žvakanja ne ogade čokoladu, neće ništa drugo na planeti. Gledanje ove kultne čoko-scene postaje još nepodnošljivije kada znate podatak da Bogtroter mrzi čokoladu i da je svaki zalogaj morao da ispljune u kofu da ne bi povratio...
Tupava ptica
Dosta sa morbidnim čoko-momentima – živjele vesele, divlje ptice koje mogu da se pripitome samo čokoladom! U Piksarovoj predivnoj animaciji „Up“ (Pit Dokter, Bob Piterson, 2009) djedica Karl i majušni Rasel, u letećoj kući sa balonima, slijeću na nepoznato ostrvo. Tamo nailaze na neobičnu pticu kojoj dječak daje ime Kevin. Već od trenutka kada je prvi put progutala kockicu čokolade i zagraktala od zadovoljstva, znali smo da je ovo jedino stvorenje koje može da ispegla Karlovu čomigu i natjera ga da krene u avanturu!
Ljepljiva kupka
Za kraj smo ostavili čokoladnu scenu koja nam je potrebna svima kad nam više nije ni do čega – i poželimo da malo poludimo. Riječ je o kultnom rok mjuziklu „Tommy“ (Ken Rasel, 1975) sa briljantnom An-Margret i zvjezdanom ekipom muzičara, od Erika Kleptona i benda The Who do Tine Tarner i Eltona Džona.
U ovoj nadrealističkoj sceni, praćena fenomenalnom „Champagne“ grupe The Who, An-Margret doživljava nervni slom, uzima bocu šampanjca i pogađa televizor. Iz njega prvo potiče mlaz pjenušavog vina, a potom i pasulja (!) i tople čokolade – i pršti po potpuno bijeloj sobi!
L. M – M. I.
FOTO: bfi.org.uk/pinterest.co.uk / imdb.com / etsy.com
