ZAHTJEVI
- Najviše zahtjeva podnijeto je u Baru - 2.800, Podgorici 2.776, Herceg Novom 1.811. Slijede Budva sa 945 podnijetih zahtjeva i Ulcinj sa 811 zahtjeva – rekao je Čanović. On je precizirao da je u Kotoru podnijeto 799 zahtjeva, u Tivtu 600, u Nikšiću 460, u Pljevljima 370, dok je u Danilovgradu podnijeto 368 zahtjeva. U Rožajama su građani podnijeli 250 zahtjeva, na Cetinju 211, u Kolašinu 187, na Žabljaku 174, u Bijelom Polju 160, u Beranama 85, u Gusinju 51, Plavu 38, u Mojkovcu 29, u Andrijevici devet, Plužinama tri, a u Šavniku i Petnjici ima po jedan. Čanović očekuje da do isteka roka za podnošenje prijava, 15. jula, dođe do značajnog povećanja broja zahtjeva za legalizaciju.
- U posljednjih 20 dana broj zahtjeva je skoro dupliran. Građani su čekali posljednji trenutak za prijavu, što i ne čudi jer su pred lokalne i predsjedničke izbore dobijali oprečne i pogrešne informacije sa raznih adresa – istakao je Čanović. Istakao je da je ministarstvo od početka najavilo sprovođenje zakona bez izuzetka, a takav je slučaj i sa dijelom koji se bavi legalizacijom i pozvao građane da iskoriste mogućnost i podnesu zahtjev za legalizaciju do isteka roka.
- Rok za podnošenje prijava za legalizaciju ostaje 15. jul, kako smo i ranije najavili. S obzirom na veliki broj prijava u posljednjih mjesec dana, došlo je do zastoja u katastru, a i geodetske agencije koje rade elaborate premjera su prebukirane zahtjevima građana – kazao je Čanović i podsjetio da je zato u parlamentu usvojena izmjena zakona po kojoj građani mogu da podnesu zahtjev sa potvrdom katastra da su predali elaborat premjera na ovjeru, a onda imaju tri dodatna mjeseca roka da dostave nedostajuću dokumentaciju. Napomenuo je da Zakon o upravnom postupku propisuje postupanje ovlašćenih lica u slučaju podnošenja nepotpunog podneska, a postupak legalizacije je upravni postupak.
UPRAVNI POSTUPAK
- Podnesak, u ovom slučaju zahtjev za legalizaciju koji se predaje opštinama, a koji je u formalnom smislu nepotpun, ne može se odbiti ukoliko nisu sprovedene procesne radnje. To podrazumijeva da je ovlašćeno lice dužno da obavijesti podnosioca zahtjeva koja dokumenta treba da dostavi i odredi rok za kompletiranje dokumentacije – objasnio je Čanović i dodao da je ministarstvo apelovalo na opštinske organe koji sprovode postupak legalizacije da u ovim slučajevima postupaju u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i da građanima daju primjeren rok za dopunu dokumentacije.
- Katastar će primati elaborate za ovjeru i upis i nakon 15. jula, kako bi građani mogli da dopune svoje prijave. Od opština smo takođe tražili da pojačaju svoje kapacitete otvaranjem novih šaltera – naglasio je Čanović i istakao da je legalizacija objekata kompleksan i osjetljiv proces, koji je ,,uslovno rečeno podložan zloupotrebama“. - Na primjer, kada urbanističko-tehnička inspekcija naloži rušenje objekta, nelegalni graditelj bi podnio zahtjev za legalizaciju, čime se onda obustavlja izvršenje – objašnjava i dodaje da bi pojedini nelegalni graditelji i nakon toga nastavljali da dograđuju objekat za koji su prethodno tražili legalizaciju, podnoseći ponovo zahtjev za legalizaciju, ali sada dograđenog dijela. - Na ovakav način se izigrava zakon i nastavlja sa nelegalnom gradnjom, što nećemo dozvoliti.
Upozoravamo nadležne organe i javnost da, u slučaju kada je za jedan bespravni objekat pokrenut postupak legalizacije, čime se obustavlja uklanjanje objekta, stranka ne može ponovo podnijeti zahtjev za legalizaciju nadograđenog dijela i nadležni organ je dužan da odbije taj drugi zahtjev – poručio je Čanović.
On je dodao da je ovakvo rješenje propisano članom 99 Zakona o upravnom postupku koji kaže da, ukoliko je u istoj upravnoj stvari već pokrenut drugi upravni ili sudski postupak, ili je u toj upravnoj stvari već bilo odlučeno pravosnažnim rješenjem kojim je stranci bilo priznato pravo ili određena neka obaveza, odbija se zahtjev stranke iz procesnih razloga.
