VIŠE OD POLA NELEGALNOG
U prilog njegovoj tvrdnji govori i činenica da je za posljednjih pet i po godina crnogorska policija u mnogobrojnim akcijama zaplijenila 2.427 komada oružja od kojeg je 1.596 komada držano ilegalno. Samo u prvoj polovini ove godine, kako su kazali iz policije, zaplijenjeno je 129 primjeraka oružja u ilegalnom posjedu.
Zapljena ilegalnog oružja, jedan je od metoda kojim se nastoji spriječiti njegova fatalna upotreba. Iz policije nijesmo dobili podatak kolika je takozvana stopa smrtnosti u Crnoj Gori od posljedica korišćenja oružja, ali prema prema podacima istraživačke agencije ,,Tewksbuty laba“ u 2015. godini u Crnoj Gori je devet osoba stradalo od vatrenog oružja. Profesor Rakočević ističe da procenat smrtnosti od oružja ne zavisi uvijek od stepena naoružanosti građana. On pojašnjava da i pored činjenice što u mnogim slučajevima ne bi došlo do smrtnih posljedica da vatreno oružje nije bilo dostupno, generalno ne postoji uzročno-posljedična veza između visokog stepena naoružanosti građana i smrtnih ishoda zbog korišćenja vatrenog oružja.
PARADOKS
- Zvuči paradoksalno, ali može da se desi da ne bude registrovan nijedan slučaj zloupotrebe vatrenog oružja u državi u kojoj većina stanovnika ima oružje u legalnom posjedu. Za razliku od države čiji građani imaju vrlo mali broj komada oružja za koje imaju oružne listove, ali zbog velikog broja nelegalnog oružja i njegove zloupotrebe ima visoku stopu smrti zbog potezanja vatrenog oružja.
Niska stopa smrtnosti od vatrenog oružja najčešće ne zavisi od količine oružja u posjedu građana već od ostvarenih standarda ponašanja kojih se svaki građanin treba pridržavati kada je oružje u pitanju – pojašnjava Rakočević. Poštovanje standarda se, dodaje on, odnosi na ispunjavanje uslova za posjedovanje vatrenog oružja, redukciju oružja u ilegalnom posjedu kao i samu bezbjednosnu kulturu građana. Rakočević ističe da su u Crnoj Gori uslovi za držanje vatrenog oružja prilično rigorozni, a pooštreni uslovi u određenoj mjeri mogu odvratiti potencijalne podnosioce zahtjeva za nabavku oružja.
- To može imati kontraefekat u smislu povećanja oružja u ilegalnom posjedu, što dovodi do potencijalne opasnosti od zloupotrebe – pojasnio je Rakočević. Ističe da se problem naoružanja građanstva različito tretira u pojedinim državama svijeta.
U nekim zemljama je gotovo nemoguće legalno posjedovanje oružja, pa to ne znači da je broj krivičnih djela manji. U pojedinim državama gotovo svaki građanin je naoružan, naročito ako je vojni obveznik, a smrtnost od vatrenog oružja je gotovo zanemarljiva – navodi profesor Rakočević
EDUKACIJA
Ono što bi, po mišljenju Rakočevića, uticalo na smanjenje smrtnosti od vatrenog oružja je svakako edukacija i obuka građanstva u ovoj oblasti. - I pored činjenica da je posjedovanje oružja duboko ukorijenjeno u crnogorskoj tradiciji, to nikako ne znači da imamo sva neophodna saznanja iz ove oblasti. Čak mislim da bi trebalo razmisliti o uvođenju predmeta za srednje nivoe obrazovanja koji bi tretirao ovu oblast. Posebno je važno da smanjimo opštu izloženost nasilju i da sve sporove rješavamo na civilizovan način – smatra Rakočević.
On navodi da naša država preduzima sve što je u njenoj nadležnosti da razori ilegalno tržište oružja. - To nije dovoljno ukoliko izostaje sinhronizovana aktivnost na regionalnom i međunarodnom nivou. Krijumčarenje oružja je jedan od najtežih oblika organizovanog kriminaliteta sa kojim se pojedinačno ne može izboriti ni najmoćnija država svijeta. Mi plaćamo ceh i zbog svog vrlo važnog geostrateškog položaja preko koga se ukrštaju putevi i kanali krjumčarenja oružja – kazao je Rakočević.
TEŠKO DO TRAGOVA
U posljednjem srednjoročnom pregledu Procjene opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori iz 2015. godine (SOCTA) piše da je veliki broj krivičnih djela u zemljama Zapadnog Balkana izvršen uz upotrebu oružja u ilegalnom posjedu kojem je teško ući u trag. Organizovane kriminalne grupe relativno lako dolaze u posjed dugih i kratkih cijevi, a nije rijetkost da se policijskim pretresima otkriju i ručni raketni bacači i eksplozivne naprave.
Prema procjenama Europola, Zapadni Balkan i dalje ima važnu ulogu u trgovini oružjem ka zemljama Evropske unije, prvenstveno zbog velike količine oružja preostale iz vremena ratnih sukoba, koje nijesu pod kontrolom vlasti u državama regiona. - Kriminalne grupe iz zemalja Evropske unije snabdijevaju se oružjem i municijom čije porijeklo je prvenstveno iz Srbije i BiH. Prema podacima iz dokumenta SOCTA, oružje se u velikoj mjeri krijumčari istim rutama koje se koriste za krijumčarenje droge, nerijetko od istih aktera koji transportuju i druge ilegalne robe ili migrante. Oružje se uobičajeno krijumčari skriveno u drugim tovarima koji se legalno transportuju ili u manjim količinama sakrivenim u privatnim vozilima.
MAČ SA DVIJE OŠTRICE
Sa druge strane, kako se navodi u pregledu, i pored zakonskih zabrana nošenja oružja, policijskim kontrolama kod većine kriminalaca, ali i kod velikog broja građana pronalazi se oružje. Dostupnost oružja i dobra povezanost organizovanih kriminalnih grupa sa ovog područja sa grupama u Evropskoj uniji pogoduju trgovini i krijumčarenju oružja ka ilegalnom tržištu Zapadne Evrope.
O dostupnosti oružja i eksploziva na ilegalnom tržištu govore i podaci prema kojima su iz takvog naoružanja za protekle dvije i po godine u ratu kriminalnih crnogorskih klanova život izgubile 20 osoba kao i četri slučajne žrtve. Stručnjaci za bezbjednost očekuju da će ovaj region i u narednom periodu biti ključan za krijumčarenje oružja za potrebe organizovanih kriminalnih grupa u Zapadnoj Evropi. Takođe ističu i da je veća kontrola država mač sa dvije oštrice: sa jedne strane utiče na manju dostupnost, ali sa druge na povećanje cijena oružja. Upravo, veće cijene i veći profit mogu biti motiv da krijumčarenje oružja i u budućnosti bude interesantna kriminalna aktivnost grupama sa Zapadnog Balkana, konstatuje se u SOCTA dokumentu.
Tone eksploziva iz Berana na crnom tržištu
Prema podacima srednjoročnog pregleda Procjene opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori iz 2015. godine, tokom proteklih godina zabilježeno je i više krađa eksploziva i prateće opreme iz fabrike „Polieks“ u Beranama.
Na osnovu raspoloživih saznanja u vremenskom periodu od 2006. do 2013. godine, iz pomenute fabrike ukradeno je oko četiri tone TNT-a, više od devet hiljada komada elektro-detonatora i više desetina kilograma beranita - praškastog eksploziva.
Postoji mogućnost da se značajne količine tog eksploziva i prateće opreme nalaze u slobodnoj prodaji na crnom tržištu u Crnoj Gori i zemljama regiona. Krijumčarene i ukradene eksplozivne naprave uglavnom koriste pripadnici crnogorskih kriminalnih grupa u njihovim međusobnim obračunima, što se potvrđuje u brojnim slučajevima likvidacija podmetanja bombi pod automobile i imovinu suparničkog klana.
