Najava evropskog komesara za proširenje i susjednu politiku Johanesa Hana da bi Makedonija i Albanija do kraja 2019. godine mogle početi pregovore o članstvu u EU može se pozitivno odraziti i na Crnu Goru, ocijenila je u razgovoru za Pobjedu predsjednica Crnogorske panevropske unije i profesorka na Ekonomskom fakultetu Gordana Đurović.
- Svaka odluka dobra za jednu zemlju, dobra je za sve druge, pa tako i za Crnu Goru. Svi smo mi veoma povezani i od izuzetne je važnosti da svi naši susjedi rade na svojim reformama, što znači na svojoj bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu. Pored pozitivnog efekta prelivanja, ne treba zanemariti ni efekat rasta konkurencije u dinamici pregovora, pa se onda nekako svi više trude, a proces postaje transparentniji – navela je Đurović. Dodala je i da pitanje regiona, ukoliko bi reforme bile nastavljene u pravom smjeru, ne bi bilo visoko na dnevnom redu EU institucija, ali i da bi to bio dobar signal. - To bi značilo da imamo više prostora da se bavimo i ekonomskim temama. Ove odluke svakako pozitivno utiču na integracionu dinamiku regiona, ali se, naravno, taj proces neće odvijati jednokratno, niti preko noći. Predstoji nam još dosta posla na tom putu – istakla je Đurović.
POBJEDA: Što sadrže nedavno usvojeni zaključci Evropskog savjeta kada je riječ o našem regionu i politici proširenja?
ĐUROVIĆ: Ove godine Savjet je definisao 75 zaključaka, koji su navedenom procedurom pretočeni u odluke, definisane kao generalne ocjene i zaključci i zaključci po zemljama. Svaka zemlja proširenja dobila je po desetak važnih zaključaka. Prvo, političku potvrdu otvorenih vrata uz princip uslovljenosti i ispunjavanja kriterijuma za članstvo. Drugo, isticanje gdje se trebaju sprovesti dublje i obuhvatnije reforme što prije i treće, kraći zaključci o dobrim, pozitivnim ostvarenjima. Tako je tradicionalno Crnoj Gori istaknuta potreba fokusa na ispunjenje Akcionog plana za poglavlja 23 i 24, a sve to s obzirom na lidersko mjesto u broju otvorenih poglavlja poslije šest godina pregovora, dobre rezultate ekonomskog rasta, povratak dijela opozicije u parlament, dobru regionalnu saradnju i susjedske odnose, kao i stopostotnu usklađenost spoljnopolitičkih pozicija sa EU.
Srbija je došla do 14 otvorenih poglavlja, ali joj se pored poglavlja vladavine prava, posebno navodi više preporuka koje bi trebale da dovedu do normalizacije relacije BeogradPriština u formi pravno obavezujućeg sporazuma. U pozitivnom kontekstu ističe se reafirmisana strateška posvećenost Srbije evropskim integracijama, unapređenje biznis ambijenta i unapređenje pristupa regionalnoj saradnji u cjelosti. Turskoj je ključni problem vladavina prava, gdje se pored starih, decenijskih preporuka sada navodi i značajan broj novih preporuka, koje vode do krajnjeg zaključka da se Turska udaljava od EU i da je proces pregovora efektivno zamrznut.
Makedoniji se potvrđuju teško ostvareni prvi rezultati u demokratskim reformama u zemlji, kako po pitanju političke stabilnosti, tako i reintenziviranju unapređenja pravosudnog sistema, u skladu sa definisanom EU reformskom agendom. Ističe se i uloga civilnog društva u podršci demokratskim reformama, a posebno pozitivno, odnosno ključno – pozdravlja se postizanje sporazuma o imenu zemlje sa susjednom Grčkom. Albaniji je takođe na vrhu liste prioriteta oblast vladavine prava, posebno reforma pravosuđa, antikorupcija i borba protiv organizovanog kriminala, ali i problem uzgajanja i prometovanja kanabisa, gdje ima određenih poboljšanja u posljednjim mjesecima. Ostaje takođe i potreba stalnog isticanja značaja unapređenja političkog dijaloga vlasti i opozicije, kao i zabrinutost zbog zloupotreba vizne liberalizacije. Albanija je takođe usaglašena sa EU spoljnim pozicijama, dok joj je unaprijeđena i regionalna saradnja.
Međutim, i pored progresa, pet kriterijuma za otvaranje pristupnih pregovora prisutni su i dalje. Bosni i Hercegovini su, u susret izborima u oktobru, prihvaćeni odgovori na pitanja iz Upitnika, ali na dodatna pitanja i misije na terenu tek treba da odgovori, te je još uvijek dosta posla do sljedeće evropske stepenice. Nema ni dovoljnih zakonodavnih reformi, ni jedinstvenih strategija za zemlju, dok ima progresa u ekonomskoj sferi i unapređenju konkurentnosti zemlje.
Opet je sprovođenje presude u slučaju Sejdić-Finci pozicionirano kao ključno za ostvarivanje statusa zemlje kandidata. Kosovo je prozvano da u potpunosti sprovodi SSP, ali i pohvaljeno za konačno prihvatanje sporazuma o granici sa Crnom Gorom. Vladavina prava je ključna oblast za brigu, od reforme pravosuđa, do antikorupcije i borbe protiv organizovanog kriminala, a posebno progresa u oblasti borbe protiv radikalizacija, ekstremizma i terorizma. Konačno, ključni politički zaključci odnose se na dijalog Priština – Beograd, pregovore oko obavezujućeg sporazuma, ali i sprovođenje svega prethodno dogovorenog i usvajanja statuta Zajednice srpskih opština.
POBJEDA:
Evropski komesar za proširenje Johanes Han je nedavno najavio da bi Makedonija i Albanija do kraja iduće godine mogle otpočeti proces pregovora o članstvu. Ukoliko se to dogodi, da li će to ubrzati ili usporiti proširenje Unije?
ĐUROVIĆ: Na istoj sjednici Evropskog savjeta, na dnevnom redu tačka broj jedan bila je politika migracija i pitanje evropskog jedinstva i solidarnosti u vezi sa tom gorućom temom. To postaje pitanje svih pitanja za buduću konsolidaciju Unije. Drugo pitanje, takođe veoma važno, je intenziviranje debate o budžetu Unije 2021- 2027. za 27 država članica.
Treće pitanje, odluka o strukturi novog Evropskog parlamenta za izbore maja 2019. godine i pitanja stabilnosti eurozone. Veoma su velike teme bile na junskom zasijedanju i one se prenose na sastanke u narednom periodu, kao ključni prioriteti. Politika proširenja je potvrđena, ali imajući u vidu prethodne prioritete, svakako da će se EU više baviti regionom samo ako bi stvari bile pogoršane. Ako bi se reforme nastavile u pravom smjeru, što bi trebao pokazati monitoring Komisije, pitanje regiona ne bi bilo visoko na dnevnom redu EU institucija, ali to bi bio dobar signal. I to bi značilo da imamo više prostora da se bavimo i ekonomskim temama. Ove odluke svakako pozitivno utiču na integracionu dinamiku regiona, ali se naravno taj proces neće odvijati jednokratno, niti preko noći. Predstoji nam još dosta posla na tom putu.
POBJEDA: Da li će i kako će to uticati na proces pregovora Crne Gore za članstvo u EU?
ĐUROVIĆ: Svaka odluka dobra za jednu zemlju, dobra je za sve druge, pa tako i za Crnu Goru. Svi smo mi veoma povezani i od izuzetne je važnosti da svi naši susjedi rade na svojim reformama, što znači na svojoj bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu. Pored pozitivnog efekta prelivanja, ne treba zanemariti ni efekat rasta konkurencije u dinamici pregovora, pa se onda nekako svi više trude, a proces postaje transparentniji.
