Abiznis

Regionalni ekonomski prostor za konkurentnost Zapadnog Balkana

Na predlog predsjednika Privredne komore Crne Gore Vlastimira Golubovića, operativni dio Stalnog sekretarijata KIF-a Skupština i Upravni odbor Komorskog investicionog foruma zapadnobalkanske šestorke zasijedali su u Podgorici.
Regionalni ekonomski prostor za konkurentnost Zapadnog Balkana
Izvor

Sjednicu je vodio predsjednik UO KIF-a i Privredne komore Srbije Marko Čadež, a u radu su učestvovali domaćin – predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović, predsjednica Unije privrednih komora Albanije Ines Mucostepa, predsjednik Stopanske komore Makedonije Branko Azeski sa saradnicom Tatjanom Shterjovom, predsjednik Privredne  komore Kosova Safet Gёrxhaliu sa saradnikom Beratom Rukiqijem, predsjednik vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Ahmet Egrlić sa saradnikom Nihadom Bajramovićem, te Nenad Đorđević iz Privredne komore Srbije.

Usaglašen je Stav Komorskog investicionog foruma o regionalnom ekonomskom prostoru godinu nakon Samita u Trstu i uoči Samita u Londonu. U dokumentu se poručuje da je stvaranje potpuno funkcionalnog Regionalnog ekonomskog prostora najvažniji cilj Berlinskog procesa koji poslovna zajednica koju zastupa Komorski investicioni forum sa nestrpljenjem iščekuje, pošto bi to učinilo region konkuretnijim na globalnoj investicionoj mapi i omogućilo bi neophodan ekonomski rast, stabilnost i razvoj. Prošlogodišnja studija MMF-a i Svjetske banke pokazuje da bi, ukoliko bi mjere regionalnih integracija bile uspostavljene, rast u regionu iznosio preko 4% godišnje u periodu 2018-2022, što bi rezultiralo većim nominalnim BDP za 15-17 milijardi na regionalnom nivou, sa tendencijom daljeg rasta nakon 2022. godine.

Komorski investicioni forum preko svog Sekretarijata i mreže Komora članica, koji zastupa više od 350.000 kompanija u regionu, apeluje na vlade zapadnobalkanske šestorke, Evropsku komisiju, države članice EU u Berlinskom procesu, Regionalni savjet za saradnju i sve druge zainteresovane strane - da razmotre sledeće preporuke: da bi se omogućila bolja koordinacija i sprovođenje politika koje bi trebalo da dovedu do stvaranja jedinstvenog ekonomskog prostora. 

Apeluje se na osnivanje ministarstava za regionalnu saradnju u svim vladama zapadnobalkanske šestorke: ova mjera će obezbijediti veći politički uticaj i osigurati sprovođenje dogovorenih politika, i pored toga će doprinijeti izgradnji povjerenja među političkim akterima u regionu, da zajedno rade na tome da ovaj region postane konkurentniji u  privlačenju stranih direktnih investicija i na podsticanju ulaganja unutar regije uklanjanjem barijera i pojednostavljenjem procedura i propisa, da se uzme u obzir i moguće prepreke implementacije prilikom kreiranja politika i strategija kako bi se smanjilo vrijeme između definisanja politika i njihove potpune implementacije, te da se omogući brži i jeftiniji promet roba u regionu i smanje  dugi redovi kamiona na prelazima uklanjanjem svih necarinskih barijera, omogućavajući uzajamno priznavanje sertifikata i ubrzavajući proces usvajanja evropskih standarda i uvođenje elektronskih dokumenata, kao i da se omogući bolji i lakši pristup finansiranju za mala i  srednja preduzeća u regionu jer je razvoj tog dela privrede sredstvo za ostvarenje bržeg rasta i kreiranje novih radnih mjesta.

Takođe, neophodno je više napora uložiti u  u smanjenje prepreka za pristup bankarskim  kreditima i promovisanje alternativnih oblika finansiranja (kapital, kvazi-kapital, crowd-funding (finansiranje od strane više lica), lizing, itd) i raditi na digitalnoj agendi, obezbijediti da kvalitetno obrazovanje  bude dostupno svima, uključujući i stručno usavršavanje, te  omogućiti mobilnost ljudi kako bi se stvorili uslovi da obrazovani pojedinci ostanu i rade u regionu.

U Stavu se još, između ostalog, navodi da poslovna zajednica  zapadnobalkanske šestorke nudi svoju potpunu posvećenost da radi zajedno sa donosiocima odluka u okviru kontinuiranog, strukturiranog i interaktivnog privatno-javnog dijaloga.

- Mi želimo da vodimo implementaciju regionalnog ekonomskog prostora na način da se ostvare najveći benefiti za naše poslovne zajednice. Mi želimo da budemo tu da unapređujemo proces informacijama šta zaista muči kompanije prilikom poslovanja u regionu – zaključuje se u dokumentu KIF-a.

Na sjednici je izmjenama Statuta produžen mandat predsjedniku Upravnog odbora KIF-a sa jedne godine na četiri. Za zamjenika predsjednika UO KIF izabran je Branko Azeski, predsjednik Stopanske komore Makedonije, a na predlog predsjedavajućeg iz Srbije Čadeža, novi generalni sekretar je Safet Gёrxhaliu predsjednik Privredne komore Kosova.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović je predložio da se operativni dio Stalnog sekretarijata KIF-a premjesti od 2019. iz Trsta u Podgoricu, što je jednoglasno prihvaćeno uz ocjenu da će to doprinijeti efikasnijem radu ovog tijela.

Odlučeno je da će u Trstu ostati dio Stalnog sekretarijata vezan za projekte i fondove.

Usvojeni su i Izvještaj generalnog sekretara za prvih šest mjeseci 2018. godine, predlog aktivnosti Stalnog sekretarijata u drugoj polovini 2018, te usklađen je Pravilnik o radu.

 

Portal Analitika