Poslanici Skupštine Crne Gore danas su razmatrali Izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu u prošloj godini.
Crnogorski sudovi su prošle godine u radu imali više od 133 hiljade predmeta. Izvještajnu godinu su počeli sa 32.305 predmeta, primljeno je 101.644, završeno 91.400, a ostalo neriješeno 40.780 predmeta.
Predsjednik Sudskog savjeta, Mladen Vukčević, rekao je da javnost po pitanju sudstva u Crnoj Gori podijeljena.
On je kazao da je izabrano osam sudija, a da je isto toliko napustilo sudijske funkcije, a bilo je i „dobrovoljnog premještanja sudija“.
Prema njegovim riječima, pritužbi na rad je bilo tri puta manje u odnosu na prethodne godine.
„Crnogorski pravni sistem nije među najrazvijenima u Evropi, ali se razvija i može ponuditi sve više podataka", rekao je Vukčević.
On je kazao da je priliv predmeta prošle godine bio veći 4,27 odsto, da je kvalitet poboljšan, da je potvrđeno više od 72 odsto odluka i da je ukinutih presuda bilo znanto manje.
„Privredni sud bilježi manju stopu ažurnosti, samo 37 odsto, a tome je doprinijelo donošenje Zakona o majkama i priliv većeg broja predmeta“, kazao je predsjednik Sudskog savjeta.
On je naglasio da treba nastaviti trend povećanja stope ažurnosti i efikasnosti rada sudija, „iako brojke nijesu sve“.
„Prioriotet u daljem radu će biti aternativno rješavanje sporova“, najavio je Vukčević, navodeći da je mali broj sudija koji su u skladu sa zakonom ocijenjivani.
Poslanik DPS, Željko Aprcović, rekao je da Vladina Strategija za reformu pravosuđa pokazuje stalni napredak.
„Imamo poboljašanje, poštovanje procesnih zakona i adekvatnu primjenu materijalnih zakona, bez obzira što nekada nijesmo zadovoljni odlukom koja je na štetu jedne ili druge stranke u postupku“, naveo je Aprcović.
On je kazao da Sudski savjet treba da razmotri mogućnost izmjene Pravilnika o ocjenjivanju sudija, navodeći da kvalitetnom ocjenom sudija dolazi do najboljih kadrova.
Aprcović je kritikova što je u sudovima malo pripravnika i rekao da država treba da učini napor da onima koji žele da rade u pravosudnom sistemu obezbijedi angažman u sudovima.
Kako je naveo, nesporna je činjenica da je najveći pritisak na osnovne sudove.
„Te sudije rade u neadekvatnim uslovima. Ne možemo da dozvolimo da oni nemaju riješena stambena pitanja", kazao je Aprcović.
On je kazao da 1.455 administrativnih radnika, od kojih u velikoj mjeri zavisi funcionisanje, zaposleno u sudovima, imaju male plate i da treba razmotiriti kako da se nagrade.
„Volio bih da je situacija u sudovima bolja, ali je nesporno da je kvalitet podignut na veći nivo“, naglasio je Aprcović.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Nebojša Medojević, kazao da Crna Gora otvara pregovore sa Evropskom unijom, a „hapsi lidere opozicije“.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je nezavisna od Srbije, a nije od mafije.
„Danas vlada oganizovnai kriminal i mafija i došlo je do stapanja vrha DPS-a, braće Đukanović, korumopiranih djelova ANB-a, krupnog kapitala i transnacionaolnih narko kartela i u takvoj državi da pričamo o pravu i pravdi je smiješno“, kazao je on.
Medojević je kazao da pravosuđe ima najmanje povjerenja od svih institucija i „narod misli da je najviše korumpirano“.
Poslanik Socijaldemokratske partije, Ranko Krivokapić, rekao je da je Crna Gora od države koja je išla u evropske integracije došla do zarobljene države.
„Zarobljene države, veze vlasti i kriminala, pomiješanosti privatnog i javnog inbteresa. To uništava vjeru u kažnjivost i jednakost“, rekao je on.
Krivokapić je kazao da se uništava vjera u pravdu kao osnovnu vrlinu, koja je održala Crnu Goru.
On je kazao da u sudskom sistemu ima puno poštenih ljudi koji će biti odlične sudije kada se promijeni društvena okolnost.
„Nije dovoljno napraviti institucionalno okruženje, ono zahtjeva i društvenu transformaciju“, ocijenio je Krivokapić i naglasio da ne postoje sudije u Evropi koje su institucionalno zaštićeni kao u Crnoj Gori.
On je istakao da se ne može ostati na izvještajima koji su puka statistika i poručio da se osjećaj pravde gradi na krupnim i velikim slučajevima.
Jovanka Laličić iz DPS-a je kazala da je jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti, efikasnosti i i odogovrnsoti pravosuđa jedan od važnih ciljeva poglavlja 23.
„Važnu ulogu i pečat tome daje Sudski savjet“, ocijenila je ona.
Laličić je kazala da je prošle goidne samo u jednom slučaju bilo doborovoljnog upućivanja sudija iz jednog u drugi sud i smatra da treba razmisliti o dodatnim podsticajnim mjerama za trajno dobrovoljno raspoređivanje sudija.
Nezavisni poslanik, Aleksandar Damjanović, rekao je da je na kraju godine, u odnosu na početak izvještajne godine, bilo više od osam hiljada neriješenih predmeta, ali da pad u kvantitetu ne znači pad u kvalitetu.
Kako je naveo, Izvještaj neće riješiti sve probleme u pravosuđu, i zna se u kakvim uslovima sudije rade.
„Veliki broj zastarjelih predmeta je pred prekršajnim sudovima“, kazao je Damjanović i dodao da bi trebalo vidjeti koji su to slučajevi.
Damjanović je kazao da postoji stečajna mafija u Crnoj Gori da „Privredni sud ne radi ništa kako bi joj se odupro“.
