Poslanik Demokratske partije socijalista, Nikola Rakočević, uz podsjećane da je Crna Gora u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvarila rast bruto domaćeg proizvoda od 4,5 odsto, pitao je da li je realno očekivati takav trend u nastavku godine.
“Šta će biti najveći izazov Vlade u zadržavanju tog rasta u tekućoj godini", navodi Rakočevič u poslaničkom pitanju.
Marković je kazao da je realno očekivati rast i ove godine.
“Moguće da će ova godina biti još bolja, sa boljim rastomod prethodne. Zadovoljan sam rezultatima. Pred nama je izazov da još bolje sustignemo evropski kvalitet života”, kazao je Marković.
Podsjeća da je naša zemlja u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvarila rast bruto domaćeg proizvoda od 4,5 odsto.
“Životni standard se približava evropskom. Tome je doprinio i snažan rast. 2017. godine bilježimo jednu od najvećih stopa rasta u Evropi. Trend pozitivnih nastavlja se u drugom kvartalu ove godine. 31 odsto je povećana industrijska proizvodnja. Poslije dužeg vremena rast u energetici. Ponosni smo na dinamiku rasta države”, navodi Marković, poručujući da se nada da će biti veće zarade i penzije, da će se povećati broj zaposlenih.
Poslanik Demokratskog fronta, Milan Knežević, pitao je premijera na osnovu čijih istrukcija se odlučio da gradi kampove za više hiljada ilegalnih migranata u Crnoj Gori, kako bi se smanjio pritisak na granice Evropske unije (EU)."Zašto mislite da su stabilnost države i bezbjednost građana Crne Gore manje važni od bezbjednosti i stabilnosti država EU", naveo je Knežević u pitanju.
-"Rekli ste neistinu. Nikad nisam izjavio da će Crna Gora gradiit kampove za više hiljade ilegalnih migranata kako bismo smanjili pritisak na granice EU. Tu izjavu nađite, citirajte. Ako sam to rekao, onda sam rekao u nekom nesređenom stanju. To nije tačno. To je manipulcija. Crna Gora neće biti prihvatilište migranata u ime EU”, jasan je u odgovoru bio Marković.
“Radimo na svim poljima kako bi bolje regulisali migracijske procese. Preduzimamo mjere kako bi bili spremni na veći prihvat migranata, ako se to desi”, poručio je Marković sa govornice.
Marković je podsjetio da Crna Gora ima humanu tradiciju pružanja pomoći žrtvama ratova i stradanja.
“U tom smilsu planiran je projekat sanacije granične Karaule iz vremena SFRJ, sa ciljem povećanja kapaciteta za prihvat i smještaj ovih lica. To je jedan od instrumenata za mogući odgovor na izazove u budućnosti. Dodatno, Crna Gora je kroz finansiju podršku EU pristupila nabavci posebnih kontejnera koji će omogućiti rješavanje pitanja smještaja u smislu jačeg priliva migranata”, podsjetio je Marković.
"Albanija ima ozbiljan izazov da zaštiti svoju granicu, i Albanija ima svoje prihvatne centre a i mi to radimo i radićemo onako kako je to usvojila Vlada. Vama gospodine Kneževiću preporučujem da od političkog izolacionizma izađete tako što ćete učestvovati u odborima u Briselu koji se bave time pa će vaš pogled biti objektivniji," kazao je odgovarajući Marković.
Predsjednik Vlade je saopštio da će Crna Gora nastaviti da prati politiku i standarde EU, jer kao zemlja kandidat želimo doprinijeti konačnom rješenju tog složenog pitanja.
"Za nas je važno da se građani osjećaju sigurno", kazao je Marković.
Šef Kluba poslanika Socijaldemokratske partije, Raško Konjević, pitao je Markovića šta će Vlada uraditi da se izmire poreske obaveze u iznosu od 54 miliona EUR.
"Koliko je osoba zaposleno od početka proše godine, po imenu, po svim osnovama u Ministarstvu saobraćaja, da li su u svim slučajevima ispoštovani zakoni, posebno u onim segmentima koji se tiču antikorupcije", pitao je Konjević.
U Crnoj Gori dva željeznička preduzeća imaju visok nivo poreskog duga, ali se zbog intenziteta njegove naplate u prošloj i ovoj godini ne očekuje povećanje njegovog nivoa, saopštio je premijer Duško Marković.
On je u Skupštini, tokom Pemijerskog sata, kazao da je dug državnih kompanija u oblasti saobraćaja predmet stalne pažnje ministarstava saobraćaja i finansija.
Marković je, odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokratske partije (SDP), Raška Konjevića, predstavio iznose poreskog duga za četiri saobraćajna preduzeća na 25. jun.
“Montenegro Airlines (MA) ima dug od 18,3 miliona EUR. U prošloj godini su uplaćene poreske obaveze od preko 400 hiljada EUR, a u ovoj godini skoro milion EUR”, kazao je Marković.
On je naveo da MA u ovoj godini uredno izmiruje poreske i ostale obaveze, koje proističu iz tekućeg poslovanja.
“Od početka godine po tom osnovu uplaćen je značaj iznos u državni budžet i Vlada ne očekuje da u ovoj godini dođe do povećanja poreskog duga kod MA”, rekao je Marković.
On je dodao da Željeznički prevoz (ŽPCG) ima dug od 3,6 miliona EUR.
“Ta kompanija nije podnijela zahtjev za korišćenje prava na reprogram poreskih obaveza. U prošloj godini izmirene su poreske obaveze od 575 hiljada EUR, a u ovoj blizu 90 hiljada EUR”, precizirao je Marković.
On je naveo i da Željeznička infrastruktura (ŽICG)ima dug od 2,05 miliona EUR. Za to preduzeće je, kako je objasnio Marković, donijeto rješenje o reprogramu poreskog potraživanja na iznos od 3,3 miliona EUR.
“Preduzeće uredno izmiruje obveze po reprogramu, kao i tekuće nastale na osnovu poslovanja, tako da je značajno smanjilo inicijalni iznos duga”, saopštio je Markoivć.
ŽICG je u prošloj godini platila poreske obaveze u iznosu od 3,9 miliona EUR, a u ovoj 1,8 miliona EUR.
Marković je rekao da preduzeće Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS) ima dug od 1,9 miliona EUR i da nije podnijelo zahtjev za reprogram.
“U prošloj godini uplaćene su poreske obaveze od 1,2 miliona EUR, a u ovoj oko 50 hiljada EUR”, zaključio je Marković.
