Zanimljivosti

Balkanu slijedi toplotni udar, ljeta duža za dva mjeseca

Na čitavoj teritoriji Zapadnog Balkana u skoroj budućnosti porašće temperatura za 1,2 stepena Celzijusa, koja će nastaviti dalje da raste.
Balkanu slijedi toplotni udar, ljeta duža za dva mjeseca
Portal AnalitikaIzvor

Do kraja vijeka bi porast temperature na području Zapadnog Balkana mogao biti alarmantan, budući da može premašiti 5,0 stepeni Celzijusa, u zavisnosti od rezultata globalnih nastojanja da se smanji emisija staklenih gasova, navodi se u studiji Vijeća za regionalnu saradnju (RCC).

Analize klimatskih promjena u regionu potvrđuju da su zdravlje ljudi, sigurnost i kvalitet života, u velikoj mjeri osjetljivi na prirodne nepogode i gubitke usljed vremenskih prilika, a utvrđeni su i sektori u kojima će se osjetiti njihov najveći uticaj.

Najteže posljedice će, kako se navodi u studiji, osjetiti poljoprivreda, zatim šumarstvo, vodni resursi, koje će biti sve manje za piće, i zdravlje ljudi, odnosno učestaliji toplotni udari i razvoj novih vektorskih zaraznih bolesti. 

Podaci o klimatskim promjenama u regionu Zapadnog Balkana ukazuju i na "napredovanje suptropske klime dalje na sjever, pri čemu će priobalna i južna područja biti veoma vruća i suva tokom ljetnjeg perioda, čije će se trajanje, prema očekivanjima, produžiti za jedan do dva mjeseca u periodu od skore budućnosti do kraja vijeka", rezultati su studije. 

Čak 73 odsto ljudi u regionu smatra da su klimatske promjene problem, prema istraživanju javnog mnjenja i privrednika "Balkanski barometar za 2017. godinu" koje sprovodi Vijeće za regionalnu saradnju. 

U studiji je iznijet i niz preporuka za smanjenje tereta koji je na pojedinačnim ekonomijama Zapadnog Balkana u pogledu rješavanja pitanja vezanih za klimatske promjene, a posebno s obzirom na nedostatak ljudskih resursa i drugih kapaciteta, kroz unapredjenje i usredsredjenje na regionalnu saradnju. 

Kao kandidati i potencijalni kandidati za pristupanje Evropskoj uniji, sve ekonomije Zapadnog Balkana su motivisane da poštuju Pariski sporazum i ostvare ciljeve smanjenja emisije staklenih gasova do 2020, odnosno 2030. godine koje je postavila EU, kao i da povećaju energetsku efikasnost i proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. 

U tom cilju su ekonomije Zapadnog Balkana utvrdile prioritete u prilagodjavanju klimatskim promjenama i ublažavanju njihovog uticaja, te nastavljaju da sa Većem za regionalnu saradnju rade na rešavanju pitanja vezanih za klimatske promene i zaštitu životne sredine kroz Regionalnu radnu grupu za životnu sredinu (RWG Env).

Portal Analitika