Njega su predložili američki akademik Mark Grinberg, poljski slavisti emeritus prof. dr Emil Tokaž i prof. dr Robert Bonjkovski, te prof. dr Ljudmila Vasiljeva iz Ukranije. Uz imena iz dalekih slavističkih centara potpis na Čirgićevu kandidaturu stavili su emeritus prof. dr Josip Silić, akademik Hasnija Muratagić-Tuna, Milorad Nikčević, kao i domaći profesori Nenad Vujadinović, Miomir Abović i drugi.
“Čirgić, kao vodeći crnogorski jezikoslovac današnjice, zavrijedio je ovo priznanje u vidu kandidature iza koje su stali renomirani slavisti. Nadamo se da će glas ovih nespornih jezikoslovnih autoriteta znati da uvaži žiri za dodjelu Trinestojulske nagrade.
Uz Dragoljuba Petrovića, da to i ponovim, danas je Čirgić najbolji poznavalac crnogorske dijalektologije. Pripada malom broju jezikoslovaca iz Crne Gore, a imali smo ih koji su činili sami vrh lingvistike u SFRJ, koji je pisao pravopis i gramatiku. Uz njega bi se od danas aktivnih na taj spisak mogla unijeti samo dva imena: Branislav Ostojić i Mato Pižurica.
Napisao je i ‘Akcenatski priračnik’, koautorski s Jelenom Šušanj, prvi nakon knjige Asima Peca od prije tridesetak godina. Ponudio je klasifikaciju govora crnogorskoga jezika prvu nakon klasifikacij e Mitra Pešikana iz 1970. godine”, kazao je ovim povodom lingvista i profesor na FCJK Novica Vujović.
