Bošković ističe da je Crna Gora jedna od prvih članica NATO koja je usvojila strategijski plan investiranja u odbranu.
- Crna Gora je jedna od prvih članica NATO koja je usvojila taj strategijski plan investiranja u odbranu, izdvajanje dva odsto BDP. To je nešto što je opšte prihvaćeno na samitu u Velsu i Crna Gora će se odgovorno odnositi prema tim preuzetim obavezama- kazao je ministar odbrane.
POBJEDA: Petog juna ove godine Crna Gora će obilježiti godinu dana od članstva u NATO. Što vidite kao najveća dostignuća Crne Gore za ovih godinu dana?
BOŠKOVIĆ: Možda je najveći benefit što su se unutrašnje tenzije smirile i što su bezbjednost i sigurnost u Crnoj Gori zagarantovane, što su granice bezbjedne. Sa političkog i bezbjednosnog aspekta to je najveći iskorak. Sa ekonomsko – socijalnog aspekta, činjenica da smo prošle godine imali rast BDP od 4,4 odsto, da bi i ove godine trebalo da bude toliko, da je priliv turista, pa i stranih direktnih investicija iz zemalja razvijene Evrope, pogotovo onih koje su članice NATO, značajno povećan govori u prilog tome da je nakon članstva u NATO i percepcija Crne Gore kao bezbjedne destinacije, ne samo sa stanovišta turizma, već i investiranja u ekonomiju prepoznata i to se već valorizovalo.
Na nama je da iskoristimo ono što se potvrdilo kod drugih zemalja istočne i jugoistočne Evrope kada su ulazile u NATO, da se nakon članstva značajno u pozitivnom smjeru mijenja ekonomska situacija u državi.
POBJEDA: Što je sa obavezama naše zemlje, sa izdvajanjem dva odsto BDP za odbranu, da li će naša zemlja 2024. godine biti spremna za ta izdvajanja?
BOŠKOVIĆ: Predstoji nam da radimo na implementaciji reformskih rješenja koja smo usvojili na putu pristupanja NATO, da integracija Vojske Crne Gore u NATO bude potpuna i do kraja završena. Na osnovu onog što je naša vojska pokazala radeći sa partnerima, kroz međunarodne vježbe ili učešće u međunarodnim misijama, siguran sam da naša vojska ne zaostaje ni za onim državama koje imaju mnog veće i mnogo skuplje vojske nego što je crnogorska.
U narednom periodu, ponašaćemo se kao odgovoran partner koji ne preuzima samo benefite nego ima odgovornost prema organizaciji u kojoj učestvuje. Nema praktično važnije međunarodne adrese koja to Crnoj Gori nije priznala i čestitala.
Crna Gora je jedna od prvih članica NATO koja je usvojila taj strategijski plan investiranja u odbranu, izdvajanje dva odsto BDP. To je nešto što je opšte prihvaćeno na samitu u Velsu i Crna Gora će se odgovorno odnositi prema tim preuzetim obavezama.
POBJEDA: Imate li u planu povećanje broja vojnika u misiji „Ressolut support“ u Avganistanu?
BOŠKOVIĆ: Trenutno imamo 20 vojnika u Avganistanu. Izvjesno je da ćemo taj broj povećati na 29, već u sljedećoj iteraciji koja je u septembru. Prije toga parlament Crne Gore treba u junu da se izjasni na tu temu. Crnogorsko prisustvo u Avganistanu mnogo više koristi crnogorskoj vojsci, zato što iskustvo koje u realnim uslovima dobijaju crnogorski vojnici je nenadoknadivo i ne može se platiti novcem, jer nije isto vježbati i trenirati u kasarnama i tamo sa velikim brojem vojnika iz drugih država.
POBJEDA: Da li pitanje vlasništva školskog broda ,,Jadran“ može da poremeti odnose Hrvatske i Crne Gore, imajući u vidu protestnu notu koju je Vlada Hrvatska uputila Crnoj Gori zahtijevajući da se ,,Jadran“ vrati hrvatskim vlastima? Čiji je ,,Jadran“?
BOŠKOVIĆ: Više puta sam sa kolegom iz Hrvatske razgovarao na tu temu. Pokušali smo da dođemo do rješenja. Međutim, to prevazilazi nadležnosti Ministarstva odbrane.
To je državno pitanje i siguran sam da će se na državnom nivou riješiti na najbolji način. Dolaskom nove Vlade Hrvatske to pitanje se postavilo kao jedno od pitanja koje može opteretiti odnose dvije države. Siguran sam da i u Hrvatskoj i u Crnoj Gori ima dovoljno pameti da zajednički možemo riješiti, ne samo pitanje ,,Jadrana“, već i druga otvorena pitanja koja postoje između dvije države. Najvažnije je da ,,Jadran“ bude od koristi svima.
,,Jadran“ nakon rekonstrukcije koja je napravljena od 2013. može još dugo da plovi i da bude na ponos ne samo Crnoj Gori već i čitavom regionu.
Faktičko stanje je: brod ,,Jadran“ je vlasništvo Crne Gore, odnosno mornarice VCG. Nastaviće da ispunjava osnovni zadatak - edukacija studenata pomorske škole i fakulteta, i oficira i podoficira u VCG. Ne znam kome treba da prijavljujemo bilo šta kad plovi.
POBJEDA: Kako onda očekujete da spor može biti riješen, na nivou dvije vlade?
BOŠKOVIĆ: Postoje različiti načini da se dvije vlade dogovore. Postoji i arbitraža da se utvrdi čiji je brod. Dokumenta koja ja imam, nedvosmisleno pokazuju da je brod ,,Jadran“ crnogorsko vlasništvo, međutim, ni mi ni naše kolege iz Hrvatske nećemo dozvoliti da brod ,,Jadran“, ili neko drugo otvoreno pitanje između Hrvatske i Crne Gore bude prepreka na uspostavljanju još boljih bilateralnih odnosa.
POBJEDA: Izgradnja poligona na Sinjajevini prethodnih dana je izazvala velike polemike u javnosti, jer jedan njen dio tvrdi da može doći do narušavanja eko sistema na tom području, na kojem će se od oktobra do maja izvoditi bojeva gađanja, dok će u preostalim mjesecima takođe biti aktivnosti vojske, kako su ranije kazali iz vašeg ministarstva. Na koje aktivnosti ste mislili, i da li one mogu poremetiti trenutnu prirodnu ravnotežu kao što se tvrdi?
BOŠKOVIĆ: Vojska periodično vrši bojeva gađanja, ali ima i druge svoje aktivnosti. Za artiljerijska gađanja potreban je poligon koji zadovoljava sve uslove i kriterijume - od bezbjednosnog do veličine. Odlukom Vlade definisano je da se ta lokacija ispita i postavi kao poligon na kojem bi se izvodila borbena gađanja. Svjesni činjenice da na tom poligonu postoje katuni koji se koriste od maja do oktobra, definisali smo kao prioritet da se bojeva gađanja izvode u periodu kada katuni nijesu aktivni. Tokom ljeta postoje druge aktivnosti koje ne uključuju bojeva gađanja - od marševa, logorovanja, preživljavanja i druge aktivnosti redovne obuke. To bi se obavljalo na tom poligonu, koji ničim ne bi ugrožavao stanovništvo koje je u tim mjesecima na katunima. Na tom prostoru nekada je postojao vojni poligon još od 70-ih godina.
Dolaskom vojske na to mjesto, značajno bi se unaprijedili infrastrukturni i potencijali ovog područja - napravili bi se putevi i za potrebe vojske i za potrebe stanovništva. Vodosnadbijevanje bi bilo značajno unaprijeđeno, jer znamo da veliki broj katuna nema riješeno to pitanje. I treće, turistički potencijali bi bili značajno valorizovani na taj način. Razumijem bojazan ali ne razumijem neargumentovane napade, koji su prije svega politički instruisani. Neke opštine su pozitivno reagovale, to su Šavnik i Mojkovac. Nažalost, u Kolašinu nemamo čak ni volju da budemo saslušani.
POBJEDA: Mislite li da to ima veze sa politikom?
BOŠKOVIĆ: Apsolutno, ima veze sa politkom. Nastavićemo da dokazujemo da je to apsolutno bezbjedno, da ne može da naruši eko sistem i životnu sredinu. Danas se pet puta više eksploziva potroši na proboj auto puta Podgorica- Mateševo, nego što bi se godišnje trošilo prilikom bojevih gađanja. Nećemo dozvoliti ni to da zaustavimo razvoj vojske i države, a nećemo dozvoliti ni konfrontaciju sa mještanima. Nastavićemo da im objašnjavamo da je to za njihovo dobro i da nikako ne može da naruši niti eko sistem, niti ekologiju, a posebno ne izvorišta vode na Savinim vodama. To je državna imovina, i država može na svojoj imovini da gradi shodno zakonima i potrebama.
Međutim, država neće nijednom akcijom narušiti životni sklad, a pogotovo napraviti neku akciju koja bi uznemirila ili se konfrontirala sa mještanima tih područja.
(opširnije u Pobjedi)
