Rasle su i penzije, ali znatno manje. Bruto društveni proizvod je uvećan za skoro dvije milijarde, veći je i broj preduzeća za skoro devet hiljada, povećan je broj zaposlenih, smanjen broj nezaposlenih...
ŠTEDNJA
Negativan pokazatelj je, prije svega, u rastu javnog duga za skoro dvije milijarde eura - sa 38 odsto BDP u 2006. na više od 63 odsto na kraju prošle godine. Vlada je prošle godine donijela fiskalnu, odnosno strategiju štednje, a potom i pripremila strategiju upravljanja javnim dugom koji u 2020. treba da krene silaznom linijom i svede na mastrihtski nivo - ispod 60 odsto BDP. S tim da se očekuje da se prije toga popne na 70 odsto. Podsjetimo da su iz Vlade javno saopštili više puta da neće biti zaduživanja za potrošnju, već isključivo za razvojne projekte.
Premijer Duško Marković je nedavno najavio da od 2020. očekuje i budžetski suficit i veće plate i penzije i bolji životni standard. I dok se čekaju zvanični rezultati Monstata za prošlu godinu, koji će biti saopšteni do kraja trećeg kvartala ove godine, preliminarni su pokazali da je BDP, čiji rast je bio projektovan na 2,7 odsto, dostigao 4,4 odsto. Do septembra će se znati koliki je BDP po stanovniku. Po prvim rezultatima iz januara i februara, nagovještava se da će rast ekonomije biti veći od plana i u tekućoj godini. Dok iz Vlade ne kriju zadovoljstvo navodeći da je prošlogodišnja jedna od najvećih stopa rasta u Evropi, iz opozicije upozoravaju da vlast vodi zemlju u dužničko ropstvo.
Razike su nepomirljive - i posljednji budžet - za 2018. Vlada je ocijenila kao razvojni, a opozicija kao dužnički. Prilikom usvajanja ovogodiš- njeg budžeta ponovo su bili najglasniji poslanici DF, koji su ocijenili da nije crnog tržišta od kojeg se, kako tvrde, prihoduje 300 do 400 miliona eura, svi ekonomski pokazatelji bi bili potpuno drugačiji i mnogo lo- šiji.
ANALITIČARI
Dok je Vlada ovu godinu proglasila godinom snažne borbe protiv sive ekonomije, opozicija tvrdi da će pove- ćanje stope PDV sa 19 na 21 odsto samo povećati ovu opasnu pojavu. Ekonomski analitičari, međutim, posebno ističu to što raste povjerenje međunarodnih finansijskih institucija u Crnu Goru, čemu je doprinijela ne samo stabilizacija finansija, primjena fiskalne strategije… već i učlanjenje Crne Gore u NATO.
To se, kako se ocjenjuje, najbolje pokazalo prilikom najnovije emisije euroobveznica na međunarodnom tržištu kada je Crna Gora uspješno realizovala 500 miliona, a tražnja za ovim državnim hartijama bila je skoro tri puta veća.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun tada je ocijenio da je evidentno da raste povjerenje međunarodnih institucija u ekonomiju Crne Gore, ali i u našu administraciju, - To je činjenica koja hrabri zato što se pokazuje da Crna Gora može da se zaduži kod tako snažnih banaka i da dobije garancije Svjetske banke. Mislim da evropski i svjetski finansijski analitičari koji borave u Crnoj Gori, snimajući sve što radi naša administracija, vide da se nivo fiskalne discipline povećao i to je za njih glavni argument da krenu u dalju podršku administraciji - ocijenio je tada Drecun.
