Živković je, u okviru ministarskog panela "Transportno povezovanje Zapanog Balkana-dijalog sa potencijalnim donatorima i partnerima", koji se održavao u sklopu "Svjetskog ekonomskog foruma-Strateski dijalog o Zapadnom Balkanu", naglasila još jednom poruke predsjednika Vlade Duška Markovića, koje je apostrofirao na Samitu predsjednika vlada EU i Zapadnog Balkana vezano za ovaj koridor.
Takozvani Plavi autoput zapaženo mjesto našao je i u Sofijskoj deklaraciji. Crna Gora očekuje na Samitu predsjednika vlada u Londonu grantove u visini od oko 60 miliona eura, za prioritetni segment obilaznice Budva na jadransko-jonskom koridoru i dalji paket ulaganja u željeznički sektor, gdje bi većina sredstava bila namijenjena željezničkoj infrastrukturi na pruzi Bar-Vrbnica (granica sa Srbijom).
Živković je ovom prilikom upoznala zainteresovne Međunarodne finansijske institucije, donatore i privatni sektor da Međunarodna finansijska korporacija, kao vodeći savjetnik Vlade Crne Gore, radi na analizi, ocjeni i modeliranju uslova za valorizaciju i realizaciju javno-privatnog partnerstva na crnogorskim aerodromima Podgorica, Tivat i Berane, i da uskoro treba očekivati pripremu tenderske dokumentacije i međunarodni tender.
Takođe, fokus izlaganja Živković, bio je i na realizaciji već odobrenog paketa granta i kredita 20+20 miliona eura za željeznički sektor sa dinamikom potrošnje do 2023. godine.
Kao posebno značajan iskorak u transportnoj politici i dijalogu u ovom sektoru, Živković je istakla i potpisivanje Ugovora o transportnoj zajednici od strane predsjednika vlada u Trstu 2017. godine koji bi regionu Zapadnog Balkana trebao da donese bržu tranziciju i integracije, harmonizaciju sa pravnom tekovinom EU, veći nivo investicija u fizičku infrastrukturu i reformske mjere, koje u krajnjem treba da dovedu do olakšavanja transporta i trgovine.
Na ovom panelu su izlagali i bugarski ministri za transport Ivaylo Moskovski i regionalni razvoj Nikolay Nankov, makedonski ministar za transport Goran Sugareski, kosovski ministar za infrastrukturu Pal Lekaj, te predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke.
