NADLEŽNOST
On objašnjava da u novom Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu treba jasnije definisati nadležnosti u vršenju inspekcijskog nadzora između turističkog inspektora i inspektora nadležnog organa lokalne uprave, definisanih članom 121 zakona, koji se posebno odnosi na kontrolu ugostiteljske djelatnosti u privremenim objektima. Kako je dalje naveo, u određenom dijelu zakona treba pored jasno propisane nadležnosti u vršenju inspekcijskog nadzora definisati i određene nedostajuće kaznene odredbe za sankcionisanje nepravilnosti.
- Treba poraditi na involviranju i definisanju pojma ,,difuzni hoteli“ u okviru normiranja smještajnih kapaciteta, ali i jasnog notiranja da se razvojne turističke strategije mogu kreirati i na lokalnom i klasterskom nivou, a na fonu strategije razvoja koja je kreirana na makro nivou. Takođe je neophodno izraditi set podzakonske regulative, prevashodno kada je u pitanju definisanje turističkih razvojnih zona - istakao je Županović. Kako dalje dodaje, zajedno sa rješenjima predviđenim u Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata treba jasno definisati mjere za objekte koji se ne privode namjeni duži vremenski period, a za koje postoje jasna rješenja u domenu planske dokumentacije i svojinskih odnosa. On vidi i pozitivnu stranu ovog zakona.
- Mislim da su pozitivne strane navedenog zakonskog okvira jasno definisanje kondo modela poslovanja, kao i mješovitog oblika poslovanja hotela, kao i prava i obaveze vlasnika i kompanija koje bi upravljale navedenim kapacitetima. Ukoliko se navedeni modeli reorganizacije i transformacije privatnog smještaja (uz model difuznih hotela) na pravilan način implementiraju mislim da će to biti ključan iskorak u domenu poboljšanja strukture smještajnih kapaciteta i rasta segmenta osnovnih kapaciteta - kazao je Županović.
Takođe, misli da je jasno uobličeno upravljanje plažama i definisanje prioritetnih turističkih lokaliteta. - Precizno su definisane i norme koje trebaju zadovoljavati kadrovski resursi u pojedinim segmentima turističke industrije, prevashodno mislim na domen distributivnih kanala - naglasio je Županović.
Što se tiče nacrta strateškog marketing plana za turizam Crne Gore za period 20182022. godine u globalu, misli da on predstavlja značajan iskorak u odnosu na dosadašnje percipiranje tržišnih okolnosti upoređujući ga sa aktuelnim stanjem, a uvažavajući interne mane i vrline Crne Gore kao turističke destinacije.
TRŽIŠTE
Što se tiče domena tržišta i organizacije smještaja, ističe da je izražena sezonalnost, kao i struktura smještaja, gdje su dominirali komplementarni objekti (što je notirano u nacrtu) i samo targetiranje emitivnih tržišta.
- Zabilježeno je i zaostajanje u odnosu na procentualnu zastupljenost zapadnoevropskih tržišta u okviru najbližeg regiona. Međutim, u nacrtu se nudi i jasna strategija u smislu učestvovanja u visoko profesionalnom procesu izrade tržišnih planova za top pet prioritetnih tržišta. Ovi planovi će imati jasne ciljeve, kao i mjere za njihovo postizanje - kazao je Županović. Kako je dodao, prevazilaženje sezonalnosti se podrazumijeva prevashodno boljom organizacijom događaja, sa posebnim fokusom na MICE turizam.
- Fokus ovog dijela strateškog plana je na proširenju palete proizvoda koji omogućavaju produžetak sezone. U tom kontekstu treba posmatrati i pokretanje plana komunikacija 360 stepeni u smislu boljeg pozicioniranja brenda Crne Gore, koji se reflektuje ne samo produženjem sezone i privlačenjem novih tržišta i klijenata, već i snažnijom sinergijom sa turističkim konzumentima, kao aktuelnim i potencijalnim ambasadorima navedenog brenda - kazao je Županović.
U navedenom kontekstu, kako je naveo, je i predložena mjere formiranja destinacijskih menadžment kompanija (DMC), koje bi se bavile kanalisanjem turista ka Crnoj Gori.
- Potom, predlaže se model drugačije kategorizacije, ali i novi modeli povezivanja u privatnom smještaju. Tu treba da idemo u pravcu modela, koji je već dao rezultate u regionu, poput difuznih hotela za stara gradska jezgra, ali i integralnih hotela u pogledu ujedinjavanja privatnog smještaja kada su u pitanju stambene zgrade - kazao je Županović.
Ova rješenja u operativnom smislu se, kako je naglasio, u stvari nadovezuju na zakonsku podlogu koja je definisana u prethodno pomenutom Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu. Što se tiče upravljanja destinacijon, on kaže da se sugeriše uvođenje modela destinacijskih menadžment organizacija (DMO), koje bi omogućile efikasniji razvoj turističkog proizvoda, ali i integrisani pristup marketing aktivnostima. - Takođe se sugeriše involviranje modela partnerstva između javnog i privatnog sektora, ali u vođenje regionalnih menadžera unutar NTO - zaključio je Županović.
