Ističe da ga ne čudi to što su te nevladine organizacije pisale Evropskoj komisiji da stopira pregovore sa Crnom Gorom i da to samo šteti organizacijama civilnog društva u izvornom smislu, bez čije nepristrasne aktivnosti u cijelom nizu sektora nema ni validnog mehanizma razvoja građanskog društva.
POBJEDA: Kako komentarišete izvještaj Evropske komisije? Evidentan je pomak u zakonskom okviru, ali je primjena zakona pogotovo u dijelu vladavine prava i borbi protiv korupcije problem? Je li se moglo više?
PICULA: Možda najbolji odgovor na vaše pitanje predstavlja učestalost upotrebe izraza ,,skromna spremnost“, ,,u početnoj fazi“ ili ,,niska razina“ u dokumentu Europske komisije kada se opisuje stanje u pravosuđu, javnoj administraciji, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala i medijskih sloboda. Ovogodišnji izvještaj Komisije bilježi nešto skromniji napredak nego u ranijim izvještajima, što je vjerojatno posljedica političkih turbulencija i snažne polarizacije u društvu od parlamentarnih izbora 2016. godine. Bez obzira za to, Crna Gora je nedvojbeno od svih šest zapadnobalkanskih država najdalje odmakla u pregovorima o članstvu u EU. U posljednjoj godini ovog mandata europskih institucija vlasti u Podgorici trebale bi u što većoj mjeri primijeniti preporuke iz izvještaja i konsolidirati vodeću poziciju kada se bude raspravljalo o ritmu i pravilima buduće politike proširenja EU.
POBJEDA: Završeni su predsjednički izbori i pobijedio je lider DPS-a Milo Đukanović. Zapadni mediji su ovu pobjedu okarakterisali kao čvrsto opredjeljenje Crne Gore da nastavi svoj evroatlantski put stabilnosti. Vaš komentar?
PICULA: Po mnogim ocjenama i ovi predsjednički izbori, kao i svi izbori nakon 2006. godine, nisu toliko sučeljavali ideološke suparnike koliko pristalice suverenističke politike s onima koji bi Crnu Goru izveli iz euroatlantske matrice i usmjerili je prema Beogradu i Moskvi. DPS i Milo Đukanović očito predstavljaju prozapadna stremljenja većine građana Crne Gore s konstantnom podrš- kom. To, naravno, nikako ne znači da opozicija u cjelini i bez ostatka dijeli protuzapadno raspoloženje jer i dio oponenata vladajućoj koaliciji želi europsku Crnu Goru, ali odbija suradnju sa DPS-om zbog niza drugih razloga. Međutim, predsjednički izbori se mogu razumjeti i kao svojevrsni referendum o crnogorskom članstvu u NATO-u, budu- ći da je riječ o nedavnom događaju koji je izazvao burne reakcije na domaćoj političkoj sceni kao i pritiske izvana.
Opširnije u Pobjedi
