Sindikata medija Crne Gore nedavno je u saradnji sa FPN-om sproveo istraživanje koje je pokazalo da gotovo svaki treći student novinarstva sebe ne vidi u ovom poslu, već u PR-u ili nekoj drugoj struci, kao i da su studenti pesimistični kada je u pitanju mogućnost zapošljavanja u struci.
Ružić je rekla da svaki student nalazi posao u skladu sa trenutnim okolnostima i svojim interesovanjima, navodeći da pesimističnom stavu studenata doprinosi teška ekonomska situacija u državi i visoka stopa nezaposlenosti.
„Crnogorsko medijsko tržište je malo, ali kao što ste primjetili raste broj elektronskih publikacija, tako da studenti koji žele da se bave novinarstvom imaće priliku da rade u portalima“, kazala je Ružić agenciji MINA.
Komentarišući podatak da svaki treći student novinarstva sebe ne vidi u tom poslu već u PR ili nekoj drugoj struci, Ružić je istakla da cilj FPN-a nikada nije bio da osposobi stručnjake koji će raditi isključivo u medijima i dodala da diplomirani studenti imaju mnogo šire mogućnosti zaposlenja.
„Neki od studenata za vrijeme studija shvate da im je profesija PR-menadžera bliža od novinarstva, drugi sebe vide kao medijske istraživače u nevladinom sektoru, dok treći završe u marketingu“, rekla je Ružić navodeći da se nekada studenti prijave za program stručnog osposobljavanja upravo u mediju u kojem su prošli praksu i koja im je ostala u najboljem sjećanju.
Ona je kazala da, na osnovu podataka i alumni može zaključiti da studenti FPN-a uspješno rade i kao novinari i kao PR-menadžeri, medijski analitičari i istraživači u privatnim kompanijama i nevladinom sektoru.
Ružić smatra da će u budućnosti upravo diplomirani studenti sa FPN-a imati važnu ulogu i u procesu medijskog opismenjavanja, jer predmet Medijska pismenost u školama, kako je navela, ne mogu predavati sociolozi, psiholozi ili profesori maternjeg jezika.
Ružić je kazala da mladi ljudi, osamnaestogodišnjaci, imaju pred sobom prilično težak zadatak da izaberu profesiju koja im se sviđa i na neki način odrede svoj životni put.
„S obzirom da nijesu imali radno iskustvo u toj profesiji razumljivo je da neće baš biti u stanju da objektivno sagledaju stvari, već će svoj budući poziv vidjeti u ružičastom svijetlu. Neki već na samom početku dobiju potvrdu svog viđenja novinarske profesije, a neki se razočaraju“, rekla je Ružić.
Svaka profesija ima dobre i loše strane, pa je, prema njenim riječima, zadatak Fakulteta da studentima već od prve godine približi profesiju koju su odabrali.
„To radimo kroz predavanja, praksu, ali i vannastavnu aktivnost, odnosno gostujuća predavanja ili radionice u okviru kojih studenti imaju priliku da nauče nešto novo od medijskih stručnjaka iz regiona i inostranstva. U principu jednom mjesečno organizujemo gostujuća predavanja u saradnji sa međunarodnim organizacijama i na taj način pokušavamo da proširimo njihove vidike“, rekla je Ružić.
Ona je kazala da u cilju dodatne edukacije studente vode jednom godišnje na konferencije gdje mogu čuti međunarodne eksperte.
„U suštini na Fakultetu se trudimo da motivišemo studente na različite načine, ali od njih samih zavisi da li će iskoristiti te prednosti i usvojiti znanje“, istakla je Ružić.
Na pitanje koliki je izazov omogućiti studentima praksu, Ružić je rekla da to umnogome zavisi od spremnosti samog medija da izađe u susret.
Ona je kazala da sa velikim brojem medija uspješno sarađuju, ali da nijesu svi mediji uvijek otvoreni za saradnju zbog prostornih kapaciteta ili nekih svojih internih problema.
„Za Fakultet praksa nije samo puka formalnost i važno nam je da studente pošaljemo u medij gdje će zaista steći iskustvo i gdje će biti toplo primljeni, jer njihov odnos prema profesiji umnogome zavisi od načina na koji ih tretiraju kolege u redakciji“, naglasila je Ružić.
Za FPN je, kako je istakla, najvažnije da im pruži dobro obrazovanje i pripremi za rad na savremenom tržištu.
Ružić je ukazala da u cilju pružanja kvalitetnog obrazovanja pored domaćeg kadra FPN ima gostujuće predavače sa Fakulteta za družbene vede Univerziteta u Ljubljani, kao i Odsjeka za medijske studije Filozofskog fakulteta iz Novog Sada, kao i da su u procesu reakreditacije napravili izmjene nastavnog plana i programa u skladu sa promjenama u novinarskoj profesiji, ali i na medijskom tržištu.
Na pitanje koliko stanje u medijima i nemogućnost zaposlenja odmah nakon studija na broj upisanih ili zainteresovanih studenata za smjer Novinarstvo, ona ja dodala da je interesovanje za upis na studijski program Medijske studije i novinarstvo na istom nivou kao i prethodnih godina.
„Prošle godine smo upisali 40 studenata jer manje grupe nam omogućavaju kvalitetniju praksu, ali i interaktivna predavanja gdje se kroz diskusiju odvija razmjena mišljenja. Ne planiramo da povećavamo ovu brojku, jer vodimo računa da proizvedemo kvalitetan kadar“, zaključila je Ružić.
Foto: fpn.co.me
