Politika

Kukan: Ohrabrujem vlast da nastavi ovim tempom ka EU

Poslanik Evropskog parlamenta Eduard Kukan kazao je da Crna Gora napreduje dobro na putu pristupanja EU, komentarišući Izvještaj Evropske komisije o napretku naše zemlje.
Kukan: Ohrabrujem vlast da nastavi ovim tempom ka EU
Portal AnalitikaIzvor

“Ohrabrujem crnogorsku vlast da nastavi ovim stabilnim tempom. Izvještaj o zemlji procijenio je gdje je postignut napredak i gdje još uvijek treba nastaviti sa poslom. To je oblast vladavine prava. Mislim da je to jasan znak da aktuelna crnogorska Vlada daje sve od sebe da nastavi dobar posao u pristupanju EU”, rekao je Kukan u izjavi za Pobjedu.

U Izvještaju EK o Crnoj Gori u dijelu koji govori o demokratiji navodi se da je 2017. godinu obilježio produženi bojkot parlamenta cjelokupne opozicije nakon parlamentarnih izborau oktobru 2016. godine.

“Vraćanje političke rasprave u parlament je odgovornost svih političkih aktera. Tek u decembru 2017. godine, djelovi opozicije vratili su se u Skupštinu. Djelimičan i selektivan završetak bojkota tek treba da rezultira poboljšanim parlamentarnim nadzorom”, navodi se u dokumentu.

Komentarišući izbore u Crnoj Gori, EK navodi da opštu situaciju obilježavanizak nivo povjerenjau izborni okvir i sprovođenje izbora. U decembru 2017. godine, bez odgovarajućih javnih konsultacija, Skupština je, kako navode, usvojila skup zakona koji samo djelimično usvajaju preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE/ODIHR).

Navodi se i da radnu grupu čine samo vladajuća većina poslanika jer tri opozicione stranke nijesu imenovale predstavnike.

Nijedna od sjednica nije bila otvorena za javnost, niti su zaključci sa sastanaka objavljeni. Sve zainteresovane strane su pozvane da daju komentare i sugestije kako da sprovedu preporuke.

“Međutim, revidirano izborno zakonodavstvo nije bilo predmet javne konsultacije”, zapaža EK.

Preporuke Misije OEBS/ ODIHR za posmatranje izbora, poslije izbora u oktobru 2016, djelimično su implementirane, jer je parlament decembra 2017. godine usvojio niz zakona o izborima: izmjene Zakona o medijima, Zakona o biračkom spisku i Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Nacrt izmjena Zakona o odbornicima i predstavnicima nije imao potrebnu dvotrećinsku većinu.

“Budući da okvirni izborni zakon koji je zahtijevao dvotrećinsku većinu nije izmijenjen, nije bilo značajnijih poboljšanja u pogledu izborne administracije ili zahtjeva boravka i pravne nadležnosti, koji su prioritetne preporuke OSCE/ODIHR-a”. zaključeno je u Izvještaju.

Evropska komisija zaključila je da je uključenost žena u politiku ostala niska, uključujući i izbornu administraciju, navodi EK.

Potreban dijalog

Kad je u pitanju situacija u crnogorskom parlamentu, EK navodi da politička scena ostaje fragmentirana, polarizovana i obilježena nedostatkom političkog dijaloga, posebno u demokratskim institucijama u kojima pripada.

“Izabrani članovi parlamenta imaju važnu ulogu u obezbjeđivanju balansa. Izuzev jedne opozicione koalicione grupe i tri nezavisna poslanika, koji su se vratili u parlament u decembru 2017. godine, opozicija kao cjelina bojkotovala je zakonodavne aktivnosti od saziva Skupštine u novembru 2016. Potrebno je uspostaviti politički dijalog i konstruktivan angažman svih strana kako bi se poboljšala parlamentarna odgovornost i nadzor izvršne vlasti”, zapaža Brisel.

Dodaju i da je politička scena i dalje fragmentirana, sa ozbiljnim podjelama ne samo između vladajućih i opozicionih partija, već i u nekim opozicionim strankama, što je dovelo do stvaranja nove partije u septembru 2017. godine.

“Ova situacija spriječila je ostvarenje značajnog političkog dijaloga”, dodaje EK.

Uprkos fragmentaciji, opozicija je, kako navode, u potpunosti ujedinjena u sprovođenju konzistentnog bojkota zakonodavnih aktivnosti parlamenta i selektivnijeg bojkota svih sjednica od novembra 2016.

“Opozicija insistira na tome da je navodni pokušaj državnog udara u oktobru 2016. godine odlučno uticao na izlaznost i rezultat izbora, što ih čini suštinski manjkavim. Tu tvrdnju snažno odbacuje vladajuća stranka”, navodi se u dokumentu.

Kad je u pitanju civilno društvo, EK napominje da je postignut određeni napredak u unapređenju pravnog i institucionalnog okvira za saradnju između Vlade i organizacija civilnog društva, posebno u postavljanju pravne osnove za javno finansiranje nevladinih organizacija.

Opširnije u Pobjedi...

Portal Analitika