Politika

Što se može očekivati od Izvještaja o napretku za 2017. godinu?

- Izvještaj o napretku Crne Gore na putu ka EU biće predstavljen 17. aprila. Pretpostavke o tome što će se naći u dokumentu Evropske komisije su različite, ali je većina sagovornika Pobjede saglasna da ključne oblasti, koje su i prethodnih godina bile sporne, i ove godine mogu biti izazov za našu zemlju.



Što se može očekivati od Izvještaja o napretku za 2017. godinu?
PobjedaIzvor

SMJERNICE Strategija o proširenju za Zapadni Balkan, koja je predstavljena u februare ove godine, dala je Vladi konkretne smjernice kojim putem treba da ide i što su problemi koji i dalje opterećuju crnogorski integracioni proces. Iz Strategije se jasno vidi precizna upućenost Brisela u političke, ekonomske i socijalne prilike u zemlji, pa se isto očekuje i u izvještaju. Direktor Građanske alijanse Boris Raonić kaže da ne očekuje bitno drugačiji izvještaj u odnosu na prethodne godine. – Očekujem konstatovanje blagog napretka, ali i ozbiljnije izazove u brojnim oblastima. Kao i mnoge NVO i mi smo dostavili EK svoj doprinos. Ono što ove godine mora biti drugačije je reakcija Vlade jer nam je preostalo još godinu i po za zatvaranje ključnih poglavlja, ukoliko želimo da do 2025. postanemo članica EU – rekao je Raonić u izjavi za Pobjedu.

Dodaje i da kada se izvještaj objavi, sve one oblasti koje budu sporne, moraju najhitnije biti regulisane.

– O izvještaju se prethodnih godina pričalo nekoliko dana i time su se završili njeni efekti, jer nije bilo pritiska na Vladu, pa je izostajalo djelovanje da se brojne stvari ne ponavljaju iz godine u godinu – zaključio je Raonić. A govoreći o konkretnim problemima i tome šta će posebno biti notirano u izvještaju, sagovornik Pobjede, dobro upućen u integracioni proces, tvrdi da će postojati nekoliko ključnih oblasti koje će izvještaj obuhvatiti.

– To su, svakako, smjene u Savjetu RTCG, a potom i problem obezbjeđivanja većine u parlamentu za preuzimanje svih preporuka ODIHR-a u izborno zakonodavstsvo. Uskoro će se javiti i sličan problem sa izborom Sudskog savjeta – rekao je naš sagovornik.

 KRIMINAL Pitanja kojim će se EK baviti u izvještaju je i, kako kaže, ugrožena bezbjednost novinara, kao i ukupna bezbjednost i borba protiv organizovanog kriminala. Dodaje da izvještaj neće preskočiti ni da konstatuje problem pozicije pregovarača, ministra–ambasadora Andrije Pejovića, koji je prošlog mjeseca podnio ostavku nakon što je Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila da je obavljanjem svih ovih funkcija prekršio zakon. – Nadam se da će Vlada uspjeti da postavi novu strukturu za pregovore, da bi se to uspjelo notirati makar faktografski, kao održivost procesa pregovora – dodao je sagovornik Pobjede.

U institucijama su optimistični i vjeruju da će cjelokupan izvještaj prepoznati ono što je ostvareni napredak u svim oblastima. Sekretar Ministarstva evropskih poslova i glavni pregovarač za poglavlja 23 i 24 Miodrag Radović kazao je za RTCG da su radnim tijelima EU dostavljene potrebne informacije, koje su, kako navodi, prikupljene ne samo od izvršne, nego i zakonodavne i sudske vlasti.

– Kolege iz EK su kroz svoje ekspertske misije provjeravale stanje na terenu, a takođe su imali i sagovornike iz civilnog društva da bi stekli kompletnu sliku o napretku u prethodnom periodu. Do ovog trenutka Brisel nije ukazao nikakvu zabrinutost zbog nepostojanja glavnog pregovarača, upravo zbog činjenice da MEP ima svog rukovodioca u vidu potpredsjednika Vlade, a da svi direktorati u MEP-u obavljaju svoj posao redovno, kao i ostale institucije na kojima je većina težišta za samo realizovanje obaveza. Dakle, sve teče nesmetano, sva ministarstva i ostale grane izvršne, sudske i zakonodavne vlasti izvršavaju svoje obaveze i o tome redovno izvještavamo Brisel. Tako da nijesmo u praksi imali nedostatak u tom slučaju – rekao je Radović državnoj televiziji.

On je dodao i da očekuje slične preporuke kao u novembarskom non-paper dokumentu.

Portal Analitika