Prema njegovim riječima, ne treba zaboraviti da su pored društvenih mreža, brauzeri i pretraživači, između ostalog, ujedno i alati za prikupljanje podataka.
– Problematično je što se ti podaci skupljaju, skladište i distribuiraju bez vašeg znanja i odobrenja, a da ne možete na bilo koji način to da spriječite. Postoji Zakon o zaštiti ličnih podataka u našoj državi, ali problem je što su serveri na kojima se čuvaju svi naši podaci i prepiske van Crne Gore. Konkretno, u slučaju Fejsbuka serveri su u SAD-u. Ne bih da zvučim panično, ali pregledom ,,kreativnosti“ u pogledu zloupotrebe podataka u posljednjih deset godina nameće se pitanje što sve možemo da očekujemo do 2028. godine – kaže Kadić.
AFERA Kompanija Fejsbuk potvrdila je, prema izvještajima medija, da je britanskoj firmi Kembridž analitika ustupila lične podatke čak 87 miliona korisnika. Sumnja se da ih je ta firma iskoristila za uticaj na birače pred američke predsjedničke izbore 2016. godine na kojima je pobijedio Donald Tramp. On je tu firmu unajmio da nadgleda uspješnost njegove predsjedničke kampanje i za te usluge je platio oko šest miliona dolara. Osnivač i generalni direktor Fejsbuka Mark Zakerberg svedočiće u Kongresu 11. aprila u vezi sa tim skandalom. Očekivanja su da će svjedočenje da skrene pažnju na zaštitu podataka potrošača i da pomogne Amerikancima da bolje razumiju šta se na internetu događa sa njihovim privatnim podacima. To je prvi panel od ukupno tri kongresna komiteta koji su pozvali Zakerberga da svjedoči…
Rasplet se tek očekuje, ali on neće uticati na činjenicu da su korisnici izloženi zloupotrebi podataka i to, kako smatra profesor Kadić, potencijalno jako ozbiljnim zloupotrebama.
– Do sada tu pojavu nijesmo uzimali dovoljno ozbiljno. Smatrali smo da oni naše podatke preuzimaju kako bi kreirali naš marketinški profil i na taj način kompanijama omogućavali da bolje prodaju svoje proizvode i usluge. Mislim da smo zapravo mi sami roba, trguje se našim podacima, navikama – objašnjava Kadić.
Po njegovim riječima, onaj ko uzima naše podatke najmanje to radi zbog trgovine.
– Neko, na primjer Fejsbuk, na osnovu vašeg boravka na mreži pravi vaš profil za svoje potrebe. Fejsbuk neovlašteno iz vaših aktivnosti na mreži crpi podatke koji se mogu odnositi na to koju hranu volite, gdje kupujete odjeću, od kojih bolesti bolujete, koje ljekove koristite, imate li kredit, gdje radite… Naivno bi bilo vjerovati da neće biti zloupotrijebljeni…
Nije strašno ako na osnovu vaših lajkova npr. Zero koka-kole ili snikers čokoladice zaključe da ste njen ljubitelj. Ali je strašno, sa potencijalno nesagledivim posljedicama po korisnika, ako vas zato što čitate vijesti o ISIL-u ili ukucate ime poznatog teroriste označe da ste simpatizer ISIL-a – objašnjava Kadić.
IDENTITET Kadić napominje da naročito mladi treba da vode računa o ponašanju na društvenim mrežama jer ih samo nekoliko klikova i nesmotrenih postova može skupo koštati kasnije u životu. - Korporacije poput Gugla, Fejsbuka i drugih sakupljaju podatke i prave profile o vama na osnovu vaših aktivnosti. Ti se profili kasnije za odgovarajuću naknadu ustupaju drugim kompanijama, koje ih između ostalog mogu koristiti u odabiru kandidata za posao. Osnovnu građu za izradu profila čine podaci: vrijeme aktivnosti, IP adresa - lokacija logovanja, mail i telefonski kontakti, sadržaj prepiske, aktivnosti na društvenim mrežama itd…
Zatim se nad takvim skupom podataka vrše odgovarajuće obrade podataka kako bi se vaš profil ,,obogatio“ izvedenim zaključcima. Vi kao korisnik o tome ništa ne znate i nijeste dali saglasnost za to. Zamislite kad nekog stave na crnu listu zbog postova ili lajkova koje je postavio kao tinejdžer. Ili da zbog tih istih postova i lajkova bude prepoznat kao neko ko preferira određena politička ili vjerska ubjeđenja! Nije u redu da zbog nekog mišljenja koje ste imali sa 18 godina neko vas diskvalifikuje sa 28 godina. Sa druge strane, prirodno je da vam se stavovi razlikuju što ste stariji, obrazovaniji – ističe Kadić. Sagovornik Pobjede navodi još nekoliko mogućih scenarija u kojima naši podaci mogu da budu otuđeni na bizarne, ali u suštini logične načine. – Ako koristimo pametne telefone i na njemu imamo Fejsbuk aplikaciju ne bi trebalo da nas iznenadi ukoliko ona pokupi informacije o našoj listi kontakata. Uz pomoć modula geolokacije bilježi vaše kretanje. Dalje, može da sakuplja podatke o tome koje video sadržaje smo gledali na Jutjubu. Ta društvena mreža je promovisala princip prepoznavanja lica, u smislu da na nekoj fotografiji koju ste postavili prepozna ko su akteri te fotografije, kakve su relacije među njima: drug, drugarica, brat, sestra, lokaciju i vrijeme itd. Onda govorimo o bogatoj kolekciji podataka od kojih se kreira naš profil. To su sve informacije koje su pokupljene bez vašega znanja ili odobrenja. Takva kolekcija podataka se nudi i prodaje drugim kompanijama. Ovo je vrijeme u kojem je upotreba računara-softvera, pametnog telefona dio naše svakodnevice koja se ne može i ne treba izbjeći. Zbog trke za zaradom i konkurencije sve je manje vremena za izradu ,,kvalitetnog i bezbjednog“ softvera. Ostavljaju se svjesno ili ne zadnja vrata (back door) koja mogu omogućiti neovlašćeno preuzimanje podataka. Iz ugla zaštite podataka, a u svjetlu bezbjednosnih propusta otkrivenih na procesorima Intel i AMD, narodski ću vam reći: džaba ste krečili. Nijesam zagovornik teorije zavjere, ali moramo da shvatimo da je ovo realnost – upozorava sagovornik Pobjede.
ZAŠTITA Ipak, kaže on, bez obzira na to što je situacija ozbiljna, nijesmo prepušteni na milost i nemilost trgovcima naših podataka.
– Prvo, nadam se da će nekad biti donešen zakon na nivou evropske zajednice, na nivou država po kome će i one imat veću ulogu u zaštiti podataka svojih građana po pitanju pretraživača, brauzera i društvenih mreža. Da omoguće svojim građanima, vlasnicima podataka da odlučuju koji će podaci biti izbrisani ili sačuvani. To je samo jedan stepen više u domenu zaštite podataka, ali ni tada vam niko ne garantuje da će to tako biti. Običan korisnik trenutno nema mogućnosti da se zaštiti nekim alatom ili zakonom, već samo može da promijeni pogled na ove stvari i da im da drugu dimenziju. Postoje zemlje koje su ovaj problem riješile tako što su kreirale sopstvene operativne sisteme, generisale sopstvene pretraživače i brauzere na kojima se ta identifikacija korisnika i aktivnosti ne može iskoristiti na ove načine. Možda će primjena tehnologija ,,Block Chain“, koja je popularna zahvaljujući bitkoinu, u okviru socijalnih mreža podići nivo zaštite podataka, odnosno nivo privatnosti samih korisnika – zaključuje profesor Srđan Kadić.
