“Ukoliko želite da se borite na tržištu sa velikim proizvođačima i brendovima, morate biti konkurentni. A da bi bili konkurentni, morate biti izuzetno pismeni i edukovani o tome da u svoje proizvodne programe uvodite inovativne tehnologije, da budete moderni, pratite nove trendove, ulažete u svoj marketing. Kroz direktnu komunikaciju sa privrednicima čini se da su sve više toga svjesni, a mi ih kroz razne finansijkse i nefinansijske programe podrške pomažemo“, kazala je Sekulić.
Kako dodaje, iz razgovora sa privrednicima, došlo je do ideje da naše proizvode na određeni način obilježimo.
“Ja sam svako jutro u ministarstvu pila čaj za koji nisam znala da je zapravo proizveden u Crnoj Gori. I postoji mnogo takvih primjera da za neki proizvod koji koristimo ne znamo da je proizveden u Crnoj Gori. Osim obilježavanjaproizvoda, program predviđa i podršku proizvođačima u savjetodavnom smislu, i od Ministarstva ekonomije, i Ministarstva poljoprivrede i PKCG, kao i određena sredstva za dobijanje različitih oznaka kvaliteta“, kazala je ministarka.
U skladu sa odredbama sporazuma o slobodnoj trgovnini i pravilima CEFTA-e, Vlada domaće proizvođače ne može favorizovati, niti smije ugroziti bilo kojeg kroz uvođenje tarifnih ili netarifnih barijera.
“Ali, moramo našim proizvođačima koji prozvode vodu, na primjer, pomoći da budu konkurenti. I to tako što ćemo im dati različite mogućnosti kroz Investiciono-razvojni fond (IRF), Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo ekonomije da oni svoju proizvodnju i proizvod dovedu do tog nivoa da u količinskom i kvalitativnom smislu budu konkurentni bilo kome iz uvoza. Ukoliko mi naše proizvode dovedemo do tog nivoa, samim tim što su proizvedeni u Crnoj Gori, troškovi transporta su niži, čime su oni konkurentiniji“, kazala je ministarka.
Kroz program promocije „Kupujmo domaće“ brendiran je veliki broj trgovačkih lanaca na način da kroz radnje, počev od označavanja na podu, na policama, pa i samih proizvoda, jasno vidi da je to domači proizvod.
“Zašto? Jako je teško da se mali proizvođač bori sa lepezom i uticajem velikih proizvođača u smilu pozicioniranja svojih proizvoda. To je naša namjera: da se domaći proizvodi dobro vide, i to nije u suprotnosti sa bilo kojom odredbom međunarodnih sporazuma o slobodnoj trgovini i pravilima CEFTA-e. Naše je pravo da štitimo ono što je naše i da promovšemo i ponosimo se onim što je proizvedeno u Crnoj Gori. Ne želimo da vise ima izgovora da neko nešto nije mogao da nađe“, kazala je ona.
Prema njenim riječima, time što kupujemo domaći proizvod, pomažemo da naši sugrađani koji rade u domaćim firmama redovno primaju plate, da im se plaćaju porezi i doprinosi, omogućava stabilnost radnih mjesta i mogućnost otvaranja novih.
“Za sve ono što kupimo, a proizvedeno je u Crnoj Gori, do 80% vrijednosti tog proizvoda ostane u Crnoj Gori – kroz plate radnicima, kroz plaćene poreze i doprinose. Ono što kupimo iz uvoza u najvećem broju slučajeva ostane kroz PDV, jer su u mnogim slučajevima uvozni proizvodi oslobođeni od carine jer dolaze iz zemalja sa kojima imamo potpisane ugovore o oslobađanju carine. Važno je da ta sredstva idu u budžet i da od tih sredtava mi dalje možemo da plaćamo zdravstvo, školstvo, socijalnu pomoć onima kojima je potrebna, ulažemo u kultuuru, sport, finansiramo plate“, kazala je ministarka Sekulić.
Ona je podsjetila da Ministarstvo ekonomije ima 9 programa podrške i 1,5 miliona opredijeljenih za podršku preduzećima u ovoj godini – pola miliona eura više nego u 2017.
