KRŠ (Kreativna radio škola) je prvi projekat NVO Safra, koju su osnovali studenti Fakulteta političkih nauka Ðorđe Stojanović, Iva Malešević i Filip Radenović sa idejom da zajedno unaprijede kulturni život grada. Radio je ,,rastao“, mijenjao se, ali je frekvencija ostala ista 99 MHz kao i princip rada zasnovan na volontiranju. Sada broji oko 50 zaljubljenika u radio novinarstvo. O njegovom radu razgovaramo sa urednikom jutarnjeg i informativnig programa Matijom Miljanićem i direktoricom marketinga i menadžerkom na projektima Milicom Petričević.
PREPORUKE
KRŠ je, kažu naši sagovornici, fabrika novinara. Na vrata studija mladi zakucaju kada žele da se okušaju u radio novinarstvu, sami ili na preporuku profesora Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore. Matija Miljanić objašnjava da prije nego sjednu za mikrofon svi prođu obuku dikcije, izgovora, normativnog akcenta, prikupljanja i selekcije informacija…
– Ja na poslu moram biti svaki dan da pratim rad volontera novinara i voditelja, da obučavam tonce i spikere – priča Matija o svojim zaduženjima na radiju.
On je kao i većina u KRŠ došao na preporuku profesora Fakulteta političkih nauka. U početku je radio ,,samo“ kao spiker, potom u jutarnjem programu, da bi na preporuku urednice Gane Čumagić prerastao u urednika. Danas vodi tri emisije, a uz to je i tonac.
Kaže da je njegov posao zahtjevan jer konstantno dolaze novi volonteri, a to znači da ih od početka treba obučavati. No, sve je, objašnjava, lakše ako se razvije prijateljski odnos a to je postalo pravilo. Sa druge strane, mladi osim što otkrivaju tajne novinarstva provodeći vrijeme u radiju uspostavljaju kontakte.
- Prvo, studenti ovdje mogu da volontiraju i tako uče posao. Drugo, kroz radio prolazi veliki broj ljudi koji ne rade ovdje, već su na primjer naši gosti, sagovornici. To su svi koji rade nešto dobro, bilo da su predstavnici institucija, medija, nevladinog sektora, udruženja, saveza ili pojedinci. Oni govore o aktuelnim temama, projektima… pa studenti mogu da ih upoznaju, da stvaraju kontakte koji im mogu pomoći da prošire znanja, osmišljavaju projekte, da se zaposle…Naravno, ovdje se osim što se ozbiljno radi lijepo družimo - objašnjava Matija uz naglasak da uvijek ima mjesta za nove ljude.
ISKUSTVO
Milica Petričević kaže da je KRŠ sjajna prilika prevashodno za studente novinarstva da primijene u praksi ono što uče na fakultetu.
- Sa njima rade iskusni novinari, mentori koji im prenose znanje i iskustvo. Osim toga, ovo je prijatan i topao prostor za druženje. Što se programa tiče, osim jutarnjeg programa postoje emisije koje su fokusirane, u njima se bavimo određenim temama i na taj način dajem doprinos tumačenju i rješavanju određenih društvenih problema. I autori i sagovornici ostave trag u nKRŠ-u, a sa druge strane to što prođe kroz naš etar ostavi, nadamo se, dobar utisak na one što slušaju - kaže Milica.
Govoreći o svom iskustvu ona otkriva da je najveća prednost rada u KRŠ-u, to što je sve vrijeme imala ogromnu slobodu djelovanja jer je učila iz svojih ,,pogodaka“ i ,,promašaja“.
- Kao manu bih možda izdvojila činjenicu da ponekad imamo zbog specifične prirode KRŠ-a. U nazivu nosimo obilježje studentski, što potencijalnim klijentima možda predstavlja problem u smislu ograničenja publike, a sa druge, muzika koju emitujemo nije komercijalna i drugačija je - kaže Petričević naglasivši da imaju odlične uslove oglašavanja.
Ona ponosno ističe da KRŠ ne slušaju samo studenti, kako bi se moglo pretpostavili, niti njihovu publiku čine isključivo mladi.
FINANSIJE
Kada govori o radu KRŠ-a, Matija Miljanić kaže da su na početku bili samo ekipa koja se poznaje i radi ono što voli. Nakon selidbe u novi prostor stvorile su se tehničke mogućnosti da se njihov rad ,,čuje“. Volonterima koji ,,prođu“ kroz studio postali su odskočna daska za svijet odraslih i karijeru. Uvjeren je, kaže, da imaju kapacitete za više, ali im za to fali novac.
I Milica potvrđuje da ih finansijska situacija ograničava da ozbiljnije napreduju.
- Na početku smo imali ogromnu podršku naročito kolega. Svi mediji, uključujući i radio stanice, su nam dali prostor da promovišemo ideju i rad. Međutim, to nije dovoljno. Mjesečne obaveze koje imamo prema Agenciji za elektronske medije i Radio-difuznom centru ne mogu pokriti neredovni prihodi od marketinga, a jedina pomoć koju smo imali u vidu Fonda za pomoć komercijalnim radio emiterima od Agencije, nedavno je proglašena neustavnom. Ukoliko se zamjena ne nađe, ne vidimo način na koji bismo mogli opstati dugoročno, a kamoli napredovati - kaže Milica.
U planu formiranje regionalne radio stanice
Osim što sarađuje sa medijima u Crnoj Gori, KRŠ je nekoliko godina uključen u mrežu ,,Hear me“, koja okuplja studentske radio stanice iz regiona. U planu je proširenje saradnje.
- Namjeravamo da pokrenemo platformu ,,Hear me“ preko koje će studentske radio stanice iz regiona dijeliti sadržaj. To radimo i sada, ali će platforma omogućiti da sarađujemo u kontinuitetu. Zapravo, na taj način biće formirana regionalna studentska radio stanica - objašnjava Milica Petričević.
Prije dvije godine KRŠ i Podgorica bili su domaćini predstavnika ,,Har me“ mreže, tj. studentskih radija i emisija iz Ljubljane, Maribora, Zagreba, Rijeke, Osijeka, Dubrovnika, Sarajeva, Mostara, Beograda...
Emisija nikad dosta
Programsku šemu radija KRŠ čini 10 emisija sedmično. Jutarnji program (svakog dana vode ga dvoje volontera, urednici su Matija Miljanić i Jovana Damjanović), zatim emisija o svim vrstama mainstream umjetnosti kao što su ,,Suspiria 7 umjetnosti“ ( Todor Gogić) i ,,Zaglavi se pub“ (majstor stripa Srđan Ivanović), emisija o hip hop muzici, ,,Rezbarenje“ (Maksim Ojdanić), debate o društvenim problemima ,,Debatrix“ (debatni tim Agora i Matija Miljanić kao potpresjednik), sportski blok ,,Overtime“ (Luka Vasiljević i Andrej Šepelj), o problemima zavisnosti ,,Perduti?“ (Damir Murseljević), anime ,,Pipci hobotnice“ ( Matija Miljanić, Danilo Burzanović) i muzička Emisija posvećena 80-im, pop muzici i synthwave ,,Revenge of the Synth“ (Pavle Radonjić). Redovni muzički program uređuje Stefan Bulatović.
- Emisija nikad dosta. Uvijek ima prostora da se uvede nova. Ponekad je predlože volonteri na osnovu svojih interesovanja, a često prijedlog nastane na koordinacionim sastancima urednika i uprave radija – kaže Matija Miljanić.
Ana ŠKULETIĆ (Pobjeda)
