Predviđanja algoritma su, do sada, otprilike ista kao dosadašnje metode, s tim što je nova metoda mnogo manje invazivna.
Dijagnoziranje i prognoza oboljenja putem očnog pregleda nije novina. Doktori često na taj način uočavaju oboljenja poput dijabetesa, jako visokog krvnog pritiska, visokog holesterola i nekih tipova raka.
Algoritam analizira slike očnog dna u kojem se vide krvni sudovi na mrežnjači.
Faktori koji povećavaju rizik od kardiovaskularnih oboljenja su, između ostalog, uzrast, krvni pritisak i pol. Putem analize očnog dna, algoritam uspeva da sazna uzrast pacijenta sa marginom greške od tri godine, pušački status preciznošću od 71 odsto i skoro tačan krvni pritisak.
Kada su istraživači vidjeli da algoritam tako dobro predviđa te karakteristike, riješili su da pokušaju da mu postave zadatak da predvidi vjerovatnoću srčanog udara i šloga.
Istraživači su koristili bazu od 150 slika mrežnjače čiji su vlasnici doživjeli napad u narednih pet godina od slikanja. Kada su pred program stavili jednu od tih slika u paru sa slikom mrežnjače zdravog čoveka, on je uspjevao da pogodi koji će doživjeti kardiovaskularno oboljenje sa 70 odsto preciznosti.
Standardna procedura koja se koristi, i za koju je potreban uzorak krvi pacijenta, ima preciznost od 72 odsto. Ovu brojku i algoritam dostiže, kada mu se daju informacije o polu, uzrastu i težini pacijenta.
Istraživači su shvatili da algoritam obraća posebnu pažnju na krvne sudove kada predviđa srčana oboljenja. Na taj način, istraživanja poput ovog pomažu ljekarima i naučnicima da nauče više o ljudskom tijelu i izvuku nove informacije iz već postojećih podataka.
Kardiovaskularna oboljenja su vodeći uzrok smrti u svetu, te je pomoć koju će nam pružiti inteligentne mašine prijeko potrebna u toj borbi.
