Izvršni direktor Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore i javne ustanove Zanatske komore Crne Gore Boris Marđonović kazao je da je majstorski ispit položilo deset učesnika iz četiri zanata, a to su, kako je naveo, automehatroničari, fotografi, frizeri i krojačice visoke mode.
“Majstorsko pismo je najveći pečat u zanatstvu, najveći nivo kvalifikacija. Sastoji se iz četiri dijela. Prvi i drugi dio su stručna praksa i stručna teorija. Treći dio se odnosi na privredu, trgovinu i pravo, a četvrti dio se odnosi na radnu pedagogiju”, pojasnio je Marđonović.
Između crnogorskog i njemačkog majstorskog ispita, kako je kazao, ne može se postaviti znak jednakosti.
“Radi se o dugogodišnjoj tradiciji. U Njemačkoj niko ne može postati majstor ko se nije obrazovao u dualnom sistemu obrazovanja, položio stručni ispit, proveo određeni broj godina u zanatu kao postoprimac, pa tek onda izašao na majstorske kvalifikacije i na majstorski ispit. Mi u Crnoj Gori nismo imali te uslove”, rekao je Marđonović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je uspostavila pravni sistem kada su u pitanju majstorske kvalifikacije ali, kako je kazao, Zanatska komora kao javna ustanova još uvijek nije uključena u taj sistem.
“Naš je motiv bio da podignemo standarde. Ono što će Zanatsko-preduzetnička komora i Zanatska komora kao javna ustanova raditi je najveći kvalitet koji ćemo se truditi da podignemo na nivo kao u EU”, objasnio je Marđonović.
Predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore Slobodan Starčević kazao je da je projekat počeo 2014. godine, ocjenjujući da je za Crnu Goru veoma važno da dobije stručne majstore.
“Zaista nije ni taj period mali, ali svi slavodobitnici majstorskoga pisma uspjeli su to da izdrže. Mislim da je jako bitno za Crnu Goru da dobije stručne majstore, koji će sjutra moći da podnesu teret odlučivanja i dodjele novih majstorskih pisama, što mislim da nam je svima zajednički cilj”, ocijenio je Starčević.
Sa majstorskim pismom se, kako smatra, može izaći na tržište rada izvan granica Crne Gore.
“Mislim da će ovo biti jak podstrek za dalji rad. U ovoj godini očekujem mnogo za budućnost naše Komore i za budućnost zanatstva u cjelini u Crnoj Gori”, kazao je Starčević.
Savjetnik u Kabinetu predsjednika Vlade Crne Gore Ljubo Knežević poručio je da je Vlada na raspolaganju za svaku vrstu pomoći i podrške u razvoju zanatskih djelatnosti.
“Vlada je na raspolaganju za svaku dalju komunikaciju po ovom pitanju i spremni smo da pokušamo da, u narednom periodu, pitanje ovakvih i sličnih aktivnosti na organizovan način sprovedemo i omogućimo dalji razvoj ovih djelatnosti u Crnoj Gori”, rekao je Knežević.
Generalni direktor Direktrata za industriju i preduzetništvo Goran Nikolić kazao je da se nada da će dobitnici majstorskog pisma dalje prenijeti znanja, navodeći da je Ministarstvo ekonomije otvoreno za svaku saradnju.
“Od samog starta smo podržali razvoj zanatstva, donijeli legislative, zakonski okvir. Možda je vrijeme sada da nešto i unaprijedimo, jer je već određeni period od tada prošao”, istakao je Nikolić.
Savjetnik ministra prosvjete Crne Gore Ćazim Fetahović kazao je da biti majstor u savremenim zemljama predstavlja prestižno znanje i osigurava ekonomsku nezavisnost i visok status u društvu.
“Zvanje majstor je priznanje i garancija za visok kvalitet znanja i usluga”, smatra Fetahović.
Zamjenik ambasadora Savezne Republike Njemačke Uve Merkoter, ocijenio je da je dualno stručno obrazovanje važan faktor za uspješno privredno okruženje Njemačke.
“Kombinacija profesionalne prakse i stručne škole nudi mladim ljudima dobre uslove za početak radnog vijeka, za sigurno prenošenje znanja i za stvaranje mogućnosti za karijeru”, rekao je Merkoter.
Dualni sistem obrazovanja, kako je pojasnio, značajno doprinosi tome da Njemačka ima najnižu stopu nezaposlenosti mladih u Evropskoj uniji (EU).
“Ovaj uspješni model, Njemačka pokušava da izvozi”, istakao je Meerkotter.
Koordinatorka internacionalnih projekata Zanatske komore Koblenc Evelina Parvanova kazala je da zanat nije samo umjetnost i folklor, već da je zanatstvo, kako je rekla, dio ekonomije države i ima značajan udio u bruto domaćem proizvodu.
“I zbog toga smo se zajedno sa našim partnerima, založili za to da zanat ima potrebu za posebnim dijelom u Zakonu, a do toga Zakona je došlo 2007. godine, a 2009. je osnovana Zanatsko-preduzetnička komora”, navela je Parvanova.
Zanatski majstor, kako je pojasnila, je onaj koji ima određenu biografiju iza sebe.
“To su osobe koje su bile prvo šegrti, onda su položili stručni ispit, i zatim su se potrudili i uspješno položili majstorski ispit. Tokom majstorskog ispita su dokazali da su majstori u svome poslu, ali su i mnogo naučili o privredi i menadžmentu jednoga preduzeća. Naučili su i kako da mlade ljude, jednoga dana, obuče u svome preduzeću”, pojasnila je Parvanova.
Uvođenje majstorskog ispita, rad u preduzećima i reforma stručnog obrazovanja su, kako je kazala, toliko usko povezani da jedno bez drugoga ne mogu.
“Prelazak sa školskog vida obrazovanja na obrazovanje u preduzećima je za svako društvo veliki iskorak. Mislim da je jako dobro ukazati povjerenje privredi, jer privreda najbolje zna šta joj je potrebno i raspolaže instrumentima da bi mogla obrazovati sopstveni kadar”, kazala je Parvanova.
Dugogodišnji direktor Srednjestaleškog biroa Balkan Emil Vasilev kazao je da ne postoji mnogo država u Jugoistočnoj Evropi u kojima je sproveden majstorski ispit.
“U Bugarskoj je uveden. Ovog mjeseca će tek, prvi put, u Makedoniji po njihovom Zakonu biti sproveden majstorski ispit. I evo ovdje u Crnoj Gori. Nadam se da će ovo dobro iskustvo preuzeti druge susjedne države, jer postoje dobre naznake”, kazao je Vasilev.
Prema njegovim riječima, biti majstor nije važno samo zbog toga da neko sam nešto zna, nego, kako je rakao, da svoje znanje i vještine prenosi mladim ljudima.
“Ova socijalna funkcija majstora osigurava budućnost generacijama, a to je najteža stvar bila na Balkanu. Dragi majstori, molim vas preuzmite odgovornost i obrazujte druge majstore”, poručio je Vasilev.
Glavna tajnica Hrvatske obrtničke komore Violeta Jelić smatra da svaka zemlja treba da prepozna važnost kvaliteta pružanja usluge i izrade proizvoda, navodeći da majstorska diploma nije samo dokaz kvaliteta, već garancija kvaliteta.
“Bez strukovnog obrazovanja nema društvenog napretka. Pozdravljamo i cijenimo visokoškolsko obrazovanje, ali saradnja školskih ustanova sa majstorima koji su stekli pedagoške kompetencije, koji će obučavati mlade generacije, garancija je ekonomske budućnosti svake zemlje”, istakla je Jelić.
Ona smatra da su zanatska zanimanja potpis jedne zemlje.
“Svaki zanat je od zemlje do zemlje drugačiji i nosi dio tradicije i identiteta. Pozdravljamo vašu težnju da uđete u EU, da nam se pridružite na tom velikom zajedničkom tržištu gdje je velika mogućnost, ali i velika konkurencija”, pojasnila je Jelić.
Ona je istakla da se u Hrvatskoj majstorski ispiti sprovode za 62 zanimanja, i da je preko 19 hiljada majstorskih ispita u toj državi položeno od 1995. godine.
Voditeljica Odjela za obrazovanje Hrvatske obrtničke komore Mirela Lekić istakla je da dulanog načina obrazovanja nema bez majstora.
“Utoliko su važni ti majstorski ispiti, jer osim što su garancija kvaliteta, oni su i garancija kvalitetnog strukovnog obrazovanja. Svi ljudi koji polažu majstorski ispit i dobiju majstorsku diplomu ili majstorsko pismo preuzimaju na sebe ogromnu odgovornost, a to je prenošenje znanja i vještina na buduće generacije, bez kojih nema razvoja privrede”, rekla je Lekić.
Docent Zanatske komore Koblenz i član Ispitne komisije Mihael Miler kazao je da su majstori garant da će obavljanje njihove djelatnosti biti na najvišem nivou i u skladu sa najvišim standardima.
“Vi ste u stanju da dalje obrazujete svoje učenike i da proizvodite nove generacije majstora. Majstorska kvalifikacija je najviše dobro i mora se održati tokom čitavog stručnog vijeka”, objasnio je Miler.
Prema njegovim riječima, pečat majstora treba da bude prepoznatljiv u javnosti i u društvu.
“Napravite reklamu za zanatstvo, postavite visoko ove diplome i majstorska pisma na vidljivo mjesto svojim klijentima i budite ono što jeste”, poručio je Miler.
Krojačica visoke mode, koja je položila majstorski ispit Rada Vujičić kazala je da ima svoju firmu i da klijent na jednom mjestu može odabrati potreban materijal i dobiti uslugu koju je tražio.
“Izuzetno sam ponosna jer smo dočekali, da na ovim prostorima budemo prvi majstori u krojačkom zanatu. Nadam se da će ovo biti podstrek budućim generacijama da postanu majstori u svom zanatu i podsticaj našem obrazovnom sistemu da stvori uslove da dobijemo nove majstore i zanatlije”, poručila je Vujičić.
Frizer Vesko Vasović, koji je položio majstorski ispit, kazao je da se tim zanatom bavi oko 30 godina i da mu je čast što se nalazi među prvih deset majstora u Crnoj Gori.
“Velika je čast biti prvi među prvima u Crnoj Gori, što se tiče majstorskog ispita. Ovaj ispit je trajao pune četiri godine, dolazili su profesori iz Njemačke, bila je praksa. Sve je proteklo u redu i vidi se rezultat. Mislim da ćemo mi ovo naše iskustvo da prenesemo na mlađe generacije”, rekao je Vasović.
Modna kreatorka i stilistkinja, Rada Radonjić kazala je da će joj položeni majstorski ispiti iz majstorskog pisma olakšati realizaciju planova i “održivim napraviti moj brend na evropskom tržištu”.
