On je kazao da je već dugo u javnosti prisutna tema demokratizacije i demonopolizacije izbornog procesa od političkih subjekata.
„Na tom fonu sam uputio parlamentu predlog izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika koje idu u tri pravca“, kazao je Damjanović agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, prvi je otvorene liste, odnosno mogućnost da, uz politički subjekat, birač može da glasa i bira jedno ime na otvorenoj listi gdje su svi kandidati tog subjekta.
„Ko ima najviše glasova od tih kandidata, tako se formiraju poslanički mandati te partije“, objasnio je Damjanović.
Drugi pravac izmjena je, kaže on, mogućnost individualne kandidature, gdje bi uz koalicije i grupe birača mogao da se kandiduje individualni kandidat koji bi morao da ispuni sve uslove koji ispunjavaju ostali subjekti.
„To ide direktno u odnosu na ustavno načelo gdje građanin Crne Gore može biti biran i da bira u situaciji kada se predaju liste kao na dosadašnji način, jer veliki broj građana ne može da bude u poziciji da bude biran. Ustavno načelo se na ovaj način potpuno primjenjuje“, kazao je Damjanović.
Prema njegovim riječima, treća izmjena ide u pravcu ostarivanju pune rodne ravnopravnosti, gdje je predložio da na listama bude pola kandidata muškog, a pola ženskog pola.
Predloženo je da individualna izborna lista može osvojiti samo jedan mandat.
Kako je naveo Damjanović, sve je to na fonu ustavne inicijative koju je on i njegove kolege Mladen Bojanić, Dritan Abazović, Obrad Gojković, Jelisava Kalezić podnijeli prije više od dvije i po godine Ustavnom sudu.
„Ustavni sud je odbacio našu inicijativu, ali je naveo da je izborni model stvar odluke parlamenta, a da ovakav kakav jeste ne omogućava dovoljnu reprezantitativnost na listama“, kazao je Damjanović.
Predlog zakona je, kako se navodi, u funkciji demokratizacije izbornog zakonodavstva, onemogućavanja monopola političkih partija nad pravom građanina Crne Gore da neposredno participira u političkom, osnosno izbornom procesu.
„To znači da bira neposredno onog kandidata koji će u skupštini države, ili lokalne samouprave, najbolje zastupati njegove interese“, kaže se u obrazloženju.
Predložene izmjene su u skladu sa preporukama iz Konačnog izvještaja OSCE/ODHIR o crnogorskim parlamentarnim izborima 2012. i 2016. godine.
Kako se navodi, Predlog zakona je na liniji Kodeksa dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanske komisije.
