Zbog toga su učestali požari, bespravna sječa i krčenje šuma, kao i uništavanje biljnog pokrivača direktno povezani sa intenzivnijim posljedicama koje izazivaju poplave, upozoravaju iz Crnogorskog društva ekologa.
REGULACIJA
– Korjenovim sistemom biljke obezbjeđuju ujednačen priliv i odliv vode kroz zemljište. Nije važno o kojem se tipu vegetacije radi, da li je to travnata, žbunasta ili šumska vegetacija, svaka od njih doprinosi usporavanju protoka vode, a samim tim sprečavaju poplave, klizišta i razgradnju zemljišta – kazao je Pobjedi Vuk Iković iz Crnogorskog društva ekologa.
Pored požara, sječa i izvlačenje šume (koje dovodi do širenja šumskih bolesti) doprinose bujicama, poplavama, klizištima i spiranju zemljišta, navodi on.
Prema Ikovićevim riječima, na zemljištu koje iz nekog od navedenih razloga ostane bez vegetacije, voda nema gdje da se zadržava, tako da kiše dodatno spiraju tlo, bujice postaju jače.
- Velike količina vode koju je trebalo da upije zemljište, stelja od lišća, ili je trebalo da budu usmjerene u podzemni tok, u kratkom roku dospijevaju do pritoka i glavnih riječnih tokova čija korita ne mogu da prime toliko vode za kratko vrijeme – navodi sagovornik Pobjede.
KRATKOROČNA DOBIT
On ističe da je zaštitna uloga šuma potvrđena još početkom prošlog vijeka. Tada je dokazano da su se nekoliko decenija nakon pošumljavanja goleti pojavili izvori koji nijesu presušivali tokom ljeta.
- Ukoliko šuma strada u požarima takvo stanje omogućava bujice i poplave. Nakon požara šume se pretvaraju u otvoreni prostor, koji ne može da reguliše vodni režim tog područja. Tako dolazi do poremećaja izvora i vodotokova koji su praćeni erozijom zemljišta – ističe sagovornik.
Prema Ikovićevim riječima, uzrok velikog broja požara je ljudska neodgovornost.
(Opširnije u današnjoj Pobjedi)
Ilustracija: rtvvogosca.ba
