Ironiju na stranu, činjenice su sljedeće: više od 400 slika u muzejskim jedinicama Narodnog muzeja pretrpjele su razna oštećenja. Riječ je o izlučevinama insekata, crvotočini, podljuspanju bojenog sloja, mehaničkim oštećenjima, nestručnim popravkama i uramljenjima, ali i mrljama od jupola koji je kapao tokom krečenja galerije Umjetničkog muzeja. Od 452 pregledane slike konzervatori su za hitnu konzervaciju predložili 48. Najviše ih je u Umjetničkom muzeju.
BROJNI PROPUSTI
Pregled slika obavili su konzervatori za štafelajno slikarstvo Saša Krstićević, Tomislav Jovanović i Zorica Martinović. U Umjetničkom muzeju zatekli su dosta loše stanje izloženih radova, čiji su autori neka od najvećih imena crnogorskog i jugoslovenskog slikarstva.
Recimo, slika „Portret djevojke“ (1883) Vlaha Bukovca zatečena je sa opuštenim platnom, nedostajao je bojeni sloj na pojedinim djelovima, uočena je i rupa desno po sredini, a bila je vidljiva i unutrašnja ivica letvice blind rama. Takođe, slici je oštećen ram, sa kojeg nedostaje i pozlata na pojedinim djelovima.
Na drugoj Bukovčevoj slici „Portret Crnogorca“ konzervatori su uočili udubljenje u platnu, nastalo usljed neadekvatnog rukovanja.
Blind ram slike „Portret žene“ Celestina Medovića bio je crvotočan, a ukrasni ram slike „Portret žene“ nepoznatog autora, pored crvotočine blind rama, oštećen je pukotinama usljed nestručne restauracije.
„Krf“ Koste Miličevića na pojedinim mjestima oblijepljen je izlučevinama insekata, a ukrasni ram je takođe oštećen. Na slici „Pobjeda toreadora“ Stana Kregara (1958/59), između ostalog, vidljivi su tragovi jupola, zbog neadekvatne zaštite slika prilikom krečenja galerije.
„Portret starca sa kačketom“ (1922) Mila Milunovića ima vidljivu pukotinu podloge i bojenog sloja, uočeno je i 11 rupa.
Milunovićev „Portret K. Ćufke“ ima opušteno platno, mehaničko oštećenje bojenog sloja, kao i izlučevine insekata.
TROŠNI LUBARDA
Slika „Brajići“ (1950) Petra Lubarde zatečena je sa izrazitim podljuspanjem bojenog sloja i izlučevinama insekata. Lubardina „Brda“ (1949), pored ostalog, imaju i rupu od jednog milimetra u donjem desnom uglu.
Na „Glavi seljaka“ (1937) Petra Lubarde nedostaje bojeni sloj na pojedinim djelovima, a vidni su i tragovi razlivenog zaštitnog laka. Njegovo djelo „Donji kraj Cetinje“ (1947) pretrpjelo je mehaničko oštećenje bojenog sloja, kao i izrazito podljuspanje u gornjem dijelu slike.
- Platno je oštećeno, vidi se ekser na desnoj ivici slike, izlučevine insekata na pojedinim partijama bojenog sloja – navodi se u izvještaju konzervatora.
Slika „Monte Mario“ (1977) Voja Stanića ima mehanička oštećenja, površinski sloj je mutan usljed nestručnog čišćenja, a primijećen je i tačkasti sloj jupola, od krečenja. Stanićevo „Stepenište“ (1985) takođe je sa mehaničkim oštećenjima, nedostaje bojeni sloj u gornjem lijevom i donjem dijelu, dok je „Nikšićka firma“ (1977) dijelom prekrivena i izlučevinama insekata.
Na „Lovćenu“ Pera Počeka uočeno je mehaničko oštećenje bojenog sloja, izlučevine insekata, a na poleđini je poderotina usljed neadekvatnog rukovanja.
Počekova „Vršidba“, pored ostalih oštećenja, ima i crvotočinu. „Lutka“ i „Žena sa šalom“ Miloša Vuškovića zatečene su sa tragovima jupola, aliž i sa mehaničkim oštećenjima.
Slika „Vrati se“ (1971) Nikole Gvozdenovića pretrpjela je mehaničko oštećenje bojenog sloja, prekrivena je izlučevinama insekata, a ima i vidljive rupice od crvotočine na ukrasnom ramu.
(opširnije u Pobjedi)
