Gotovo stotinu predmeta od papira u muzejskim jedinicama Narodnog muzeja je oštećeno ili teško oštećeno i potrebna im je što hitnija konzervatorska intervencija. Pored evidentnih mehaničkih oštećenja, na eksponatima su vidne razne mrlje, prašina, prljavština, zacijepanost ivica, trošnost, potamnjelost, pa čak i nestručnost u pojedinim ranijim popravkama.
U izvještaju o stanju predmeta u izložbenim prostorima Narodnog muzeja, koji je sačinilo odjeljenje za konzervaciju i restauraciju papira, navodi se da se za 93 oštećena predmeta preporučuje djelimična, potpuna ili ručna restauracija. Šest predmeta, koji se nalaze u Njegoševm i Istorijskom muzeju, teško je oštećeno, pa su konzervatori preporučili hitan konzervatorski tretman. Riječ je o predmetima „Himna noći“ (Njegošev prevod La Martinove pjesme), dva izdanja „Grlice“ (prvi crnogorski časopis, 1837. godine), karta Crne Gore sa statističkom tabelom iz 1839. godine i „Partizanski list“ (novine, serijska publikacija).
U stalnim postavkama Njegoševog muzeja (Biljarda), Njegoševe rodne kuće, Muzeja kralja Nikole, Istorijskog muzeja i Umjetničkog muzeja 553 predmeta pregledali su konzervatori-savjetnici Aleksandar Ivanović i Milena Martinović i tehničari-konzervatori Rajka Vujović i Dragan Mrvaljević. Stanje svakog pojedinačnog predmeta prema vrsti i stepenu oštećenja svrstali su u četiri kategorije: očuvano, relativno očuvano, oštećeno i teško oštećeno. Predmeti iz posljednje dvije kategorije su najugroženiji i za njih je preporučen konzervatorski tretman, dok predmeti iz prve dvije kategorije podrazumijevaju ili redovno održavanje i praćenje stanja ili sitnije popravke i čišćenje.
NJEGOŠEV MUZEJ
Tokom pregleda u Njegoševom muzeju, službenici odjeljenja za konzervaciju papira primijetili su da se izložbeni prostor održava redovno i pažljivo. Međutim, konstatovano je i da rukovodioci i kustosi nijesu ispoštovali preporuke konzervatora za otklanjanje nepravilnosti, iz marta 2014, kada je rađen prethodni konzervatorski izvještaj.
- Do danas nije ništa urađeno po tom pitanju – navodi se u izvještaju.
Ukupno su pregledali 70 predmeta. Od tog broja 30 je očuvano, sedam relativno očuvano, šest oštećeno i četiri teško oštećeno. Očuvano i relativno očuvano-konzervirano raznim metodama je 20 predmeta, dok je oštećeno-konzervirano tri predmeta i teško oštećen-konzerviran jedan predmet.
Pregledom izložbenog prostora Njegoševe rodne kuće konstatovano je da je 45 muzejskih predmeta od papira izloženo u dvije vitrine (knjige) i na zidovima prostora (foto-reprodukcije iz grafičkih i umjetničkih kolekcija). Od 28 izloženih knjiga (Njegoševa djela) osam je očuvano, a 12 relativno očuvano. Od foto-reprodukovanih predmeta četiri su očuvana, a 13 fotokopiranih dokumenata je relativno očuvano.
- Osnovni problem izložbenog prostora je nezagrijavanje prostorija preko zime, što može, usljed niskih temperatura, pruzrokovati naglo povećanje relativne vlažnosti vazduha, što se negativno odražava na stanje muzejskih predmeta – ističe se u izvještaju.
MUZEJ KRALJA NIKOLE
Izložbeni prostor Muzeja kralja Nikole, prema navodima u izvještaju, redovno se održava, a muzejski materijal (papir) nalazi se u dobrom stanju. Mikroklimatski uslovi čuvanja, takođe, gotovo su u optimalnim vrijednostima.
- Prilikom ovog pregleda primijetili smo da neki nedostaci, koje smo zapazili u martu 2014. godine, nijesu otklonjeni do danas – ističe se u izvještaju.
Konzervatori su pregledali 72 predmeta, od kojih je 62 očuvano, sedam relativno očuvano, jedan je oštećen, a teško oštećenih nema. Četiri predmeta su očuvana-konzervirana različitim metodama.
Kuriozitet je da dvorska biblioteka muzeja ima 3.327 signaturnih brojeva (knjiga je nešto više, jer ponegdje pod jednim brojem ima više tomova). U okviru
dvorske biblioteke nalazi se i biblioteka vojvode Boža Petrovića. Obje su relativno očuvane, budući da je atelje za konzervaciju i restauraciju papira redovno kontrolisao uslove čuvanja knjiga, koje su, takođe, više puta detaljno pojedinačno pregledane, provjetravane i čišćene.
ISTORIJSKI MUZEJ
Pregledom izložbenog prostora Istorijskog muzeja konzervatori su se suočili sa nemogućnošću identifikacije predmeta. Naime, kod većeg broja predmeta ne
postoji legenda, niti bilo kakvo pojedinačno obilježje. Ukupno je pregledano 349 predmeta, od kojih su 65 očuvani, 84 relativno očuvani, 76 oštećeni, a dva teško oštećena. Očuvano-konzervirano raznim metodama je 121 predmet, dok je jedan predmet oštećen-konzerviran.
Konzervatori su, takođe, uočili prevelik intenzitet spoljašnje svjetlosti koji ponekad pada na sami muzejski materijal, što je naročito izraženo u ljetnjem periodu.
- Poznato je da je prejaka svjetlost jedna od glavnih uzročnika oštećenja muzejskih predmeta, posebno onih na papiru. Primijećeno je da u nekim vitrinama u unutrašnjosti na staklu postoji sloj prašine koja može biti uzročnik oštećenja – navodi se u izvještaju.
UMJETNIČKI MUZEJ
Obilaskom izložbenih prostorija Umjetničkog muzeja pregledana su 33 predmeta na papiru. Ustanovljeno je da su 10 predmeta očuvani, 13 relativno
očuvani, 10 oštećeni, dok teško oštećenih nema. Jedan predmet je konzerviran.
Recimo, „Don Kihot“ (ulje na kartonu, 1955) Đorđa Popivode, oštećen je tako što mu je karton deformisan i bojeni sloj podljuspan. „Žito“ (ulje na kartonu) Milana Konjovića ima takođe deformisan karton, dok je „Penelopa“ Mila Milunovića pretrpjela oštećenja bojenog sloja. Sa druge strane, „Sveti Stefan“ Mila Milunovića je zaprljan i po površini su vidne mrlje od insekata, a sa „Crnogorke u koroti“ Uroša Toškovića nedostaju djelovi papira koji je inače zacijepan i trošan.
PREPORUKE
Pored predloženog hitnog konzervatorskog tretmana za 99 predmeta, za 175 očuvanih predmeta u svim muzejskim jedinicama konzervatori su predložili redovno praćenje stanja i održavanje predmeta. Za 123 relativno očuvana predmeta, konzervatori su predložili čiščenje prašine, popravku zacijepanih djelova papira i presovanje. Takođe, konzervatori su i ovaj put predložili da se na prozorima Njegoševog muzeja stave odgovarajuća zaštitna stakla ili da se postojeća matiraju, kako bi se spriječio negativan uticaj viskog nivoa spoljne svjetlosti. Zatražili su, između ostalog, da se u prostoriji, u kojoj su izloženi Testament Petra Prvog Petrovića Njegoša i Njegošev pasoš, škure na prozorima trajno zatvore kako bi se eliminisala prejaka spoljašnja svjetlost.
Za izložbeni prostor Njegoševe rodne kuće na Njegušima konzervatori su zatražili da se u vrijeme zimskih mjeseci uvede grijanje da ne bi dolazilo do naglih oscilacija relativne vlažnosti vazduha koja negativno utiče na stanje predmeta.
U Muzeju kralja Nikole konzervatori su ponovo predložili da se poprave deformisana vrata koja ne mogu da se zatvore, šarke koje su polomljene i brave koje ne funkcionišu.
- Predlažemo kao i ranije da se ovaj problem što prije otkloni iz bezbjedonosnih razloga – ističe se u izvještaju.
Predloženo je i da se u dvorskoj biblioteci ponovo urade prepovezi dvadesetak knjiga, zbog trenutnog plastificiranog prepoveza koji ni po čemu ne
odgovara vremenu nastanka ovih djela, ni samoj biblioteci.
Preporuke o zaštiti o svjetlosti u ovom izvještaju dobili su i zaposleni u Istorijskom muzeju, a skrenuta je pažnja i na potrebu redovnog održavanja unutrašnjosti staklenih vitrina. Takođe, svim muzejskim jedinicama predložena je nabavka termohigrografa, odnosno uređaja za praćenje mikroklimatskih uslova. Jovan NIKITOVIĆ (nastavlja se)
Ogromna količina ljepila utiče na personal Istorijskog muzeja
Zanimljivo je da su prilikom pregleda stanja očuvanosti muzejskih predmeta u Istorijskom muzeju konzervatori uočili veliku zagušljivost prostora, uzrokovanu upotrebom ogromne količine sintetičkog ljepila.
- Da li i u kojoj mjeri ovo dejstvo ljepila negativno utiče na sam muzejski materijal ne možemo sa preciznošću utvrditi, ali sigurno utiče na personal koji radi u muzeju – navodi se u konzervatorskom izvještaju.
Podsjetimo, Istorijski muzej je najzapuštenija jedinica Narodnog muzeja. Nikada u njemu nije urađena revizija fonda muzejskog materijala, niti je, sudeći po ranijim izvještajima Ministarstva kulture, formirana nova inventarna knjiga. Prema podacima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, projektom revalorizacije utvrđeno je da ovom muzeju nedostaje 1.778 muzealija i arhivalija. Takođe, u jednom ranijem periodu bivši rukovodioci i kustosti Istorijskog muzeja nijesu konzervatorima dozvoljavali ulazak u izložbeni prostor.
