Crnogorska vladajuća stranka je za izbore 15. aprila "nominovala je svog lidera koji je prkosio Rusiji da bi ta mala balkanska zemlja prošle godine ušla u NATO", navodi AP.
Ti izbori, bi, piše u tekstu AP, "mogli biti presudni da bi se utvrdilo da li Crna Gora ostaje na zapadnom kursu, ka članstvu u Evropskoj uniji, ili se vraća u orbitu Rusije".
AP podsjeća da je Đukanović bio premijer tokom napetih parlamentarnih izbora oktobra 2016. godine, kada su vlasti rekle da su osujetile pokušaj proruskog državnog udara kojim bi se spriječilo pridruživanje je zemlje kraj Jadrana NATO-u".
"Crna Gora se juna prošle godine pridružila NATO-u uprkos snažnom protivljenju Kremlja koji tu zemlju smatra svojim tradicionalnim slovenskom saveznicom i protivi širenju zapadnog vojnog saveza u Evropi", zaključuje AP.
Vješto sproveo pristupanje NATO-u
"Neuništivi Đukanović" predsjednički kandidat - piše francuska agencija AFP i takodje ističe njegovu prozapadnu orijentaciju, dodajući da je bio "moćnik četvrt vijeka".
AFP navodi da je on "vješto sproveo pristupanje (Crne Gore) NATO-u, uprkos ponekad nasilnom protivljenju nekih od njegovih zemljaka, da bi se, ako bude pobijedio (na predstojećim izborima) upustio u pregovaranje o ulasku u EU te pretežno pravoslavne slovenske države, kandidatkinje od 2010. godine".
Agencija podsjeća da se Đukanović povukao s mjesta premijera oktobra 2016. godine, poslije izbora koje su "obilježile optužbe za državni udar, koji su vlasti pripisale proruskim militantima koji su imali za cilj da se suprotstave predloženom članstvu u NATO-u".
"Ali, Milo Đukanović je u očima mnogih od 620.000 Crnogoraca pravi 'gazda', uvijek uticajan, i u sjenci svog nasljednika, njemu bliskog Duška Markovića, bivšeg šefa obavještajne službe".
Đukanović već "izgleda kao favorit za predsjednika, iako ankete trećinu glasova daju njegovom protivniku, i to a priori najopasnijem, biznismenu Mladenu Bojaniću, koji ima podršku glavne proruske formacije, Demokratskog fronta", piše AFP.
O političkoj dugovječnosti Đukanovića AFP piše podsjećajući da je još šest-sedam godina na početku njegove vladavine Francuskom predsjedavao Fransoa Miteran, premijer Velike Britanije je još bio Džon Mejdžor, a na vlasti u Njemačkoj bio je kancelar Helmut Kol, i da je tada "Sovjetski Savez još postojao".
Agencija piše da mu "Evropa i Sjedinjene Američke Države šalju podršku, uprkos optužbama o klijentelizmu, nepotizmu, korupciji ili čak vezama sa organizovanim kriminalom" što sve on negira, kao "notorne gluposti".
