U danas objavljenom intervjuu njemačkom listu "Velt", on je izrazio očekivanje da će njemačka kancelarka Angela Merkel i drugi lideri NATO usvojiti takav pristup na narednom samitu ovog ljeta, s obzirom na opasnost da bi Rusija mogla da postepeno stavi veći naglasak na nuklearno oružje u svojoj doktrini, vježbama i novim vojnim sposobnostima.
"Mislim da će se kancelarka Merkel i njene kolege suočiti s novim odlukama na samitu NATO u julu u Briselu. Moramo biti budni i odlučni", rekao je Stoltenberg za nedjeljno izdanje njemačkog lista, prenosi Rojters.
Lider NATO je prošle nedjelje optužio Rusiju za pokušaje da destabilizuje Zapad novim nuklearnim oružjem, sajber napadima i tajnim akcijama, uključujući trovanje bivšeg ruskog dvostrukog agenta i njegove kćerke u britanskom gradu Solsberiju.
"Uvijek možemo da učinimo više i sada o tome moramo da razmislimo. Događaj iz Solsberija, po svoj prilici, slijedi šablon koji godinama opažamo - Rusija postaje sve nepredvidljivija i agresivnija", rekao je Stoltenberg u danas objavljenom intervjuu.
Uz to, on je poručio da je NATO uvijek spreman da odgovori kada je neka od saveznica vojno napadnuta.
"Želimo vjerodostojno odvraćanje. Ne želimo rat. Naš cilj je deeskalacija", istakao je Stoltenberg.
On je naveo i da bi se "hibridno ratovanje" moglo naći na agendi narednog sastanka Savjeta NATO i Rusije, ukazavši na sve veću upotrebu takozvanih "hibridnih taktika" kao što su vojnici bez oznaka.
"Važno je da sjednemo za sto i razgovaramo jedni s drugima", zaključio je Stoltenberg, pozvavši Rusiju da poštuje sporazume o kontroli nuklearnog naoružanja.
Generalni sekretar NATO je, kao dokaz ruske prijetnje, naveo pripajanje Krima 2014, podršku proruskim snagama u Ukrajini, vojno prisustvo u Moldaviji i Gruziji, miješanje u zapadne izbore i učešće u sirijskom ratu, napominje britanska agencija.
