Politika

Bezbjednosne službe da budu na oprezu

Jasno je da će Kremlj nastojati da utiče na predstojeće predsjedničke izbore u Crnoj Gori i službe bezbjednosti moraju biti na oprezu. Ne može se odbaciti mogućnost nasilnih provokacija da se diskredituje aktuelna vlast i potkopa kandidat DPS-a – kaže u izjavi za Pobjedu američki analitičar Januš Bugajski.
Bezbjednosne službe da budu na oprezu
PobjedaIzvor

Istraživač vašingtonskog Centra za analizu evropske politike ističe da Crnogorci moraju biti na oprezu i kako bi sačuvali svoju demokratiju. Objašnjava da Moskva priželjkuje haos na Balkanu. – Jasno je da će Kremlj nastojati da utiče na predstojeće predsjedničke izbore putem medija dezinformacijama, ali i drugim operacijama uticaja uz podršku antizapadnim i proruskim kandidatima.

Crnogorci treba da budu na oprezu i čuvaju svoju demokratiju, takođe moraju imati na umu i lekcije iz prljavih trikova koje Putin primjenjuje u nekoliko zapadnih zemalja, uključujući i SAD. Takođe, ne može se odbaciti mogućnost nasilnih provokacija da se diskredituje aktuelna vlast i potkopa kandidata DPS-a. Službe bezbjednosti Crne Gore takođe treba da budu na oprezu – kaže Bugajski.

SLABA VLADA KOSOVA

 

 Za probleme oko ratifikacije Sporazuma o demarkaciji granice između Crne Gore i Kosova Bugajski krivi slabu kosovsku Vladu. – Sukob oko Sporazuma o ratifikaciji granice između Kosova i Crne Gore je više pitanje interne političke borbe na Kosovu, nego problem između dvije države. Priština će morati da ratifikuje sporazum o demarkaciji ukoliko želi da ostvari liberalizaciju viznog režima EU i pokrene se na putu ka članstvu u NATO. Neriješen granični problem sa Crnom Gorom jednostavno narušava nacionalne interese Kosova. Sadašnja vlada u Prištini je slaba i široka koalicija, koja nije u stanju da donese bilo kakvu veliku odluku. Ukoliko ovaj sporazum ne može da dobije odobrenje parlamenta u narednim mjesecima, SAD i EU zvaničnici će morati da pokrenu jaku zajedničku inicijativu da se prekine zastoj – kaže Bugajski. Američki analitičar upozorava da će Moskva koristiti bilo kakav spor za stvaranje haosa u regionu. – Dok su SAD i EU interesi pozitivni za region, interesi Rusije su negativni. Moskva ne traži rješavanje regionalnih sporova, uspjeh domaćih reformi ili napredak ka članstvu u EU i NATO. Naprotiv, Kremlj želi da region ostane nesiguran jer to stvara probleme za zapadne vlade i međunarodne institucije koje moraju da rješavaju krize i sprečavaju sukobe. Istovremeno, ovo će omogućiti Kremlju da ubrizga svoje korumpirane poslove u lokalne ekonomije i sprovodi dezinformativne kampanje za podsticanje antiameričkih i antievropskih osjećanja – kaže Bugajski.

SARADNJA

Bugajski objašnjava da strategija stabilizacije regiona mora ići u tri faze: prva je borba protiv destabilizirajućih akcija Kremlja, izgradnja funkcionalnih država i integracija u EU i NATO. – Crnogorska i sve ostale vlade u regionu moraju blisko sarađivati sa SAD i Evropskom unijom kroz efikasne regionalne strategije u okviru kojih obavještajci moraju sarađivati i dijeliti informacije, zajednički raditi u domenu pomagači.

To nije ruski narod – objašnjava Bugajski.

ETNIČKI SUKOBI

Ističe da se etničke tenzije moraju kontrolisati. – Ne smijemo pustiti Bosnu da sklizne u opasne vode, mislim da je novi rat vrlo moguć jer je etničko pitanje ponovo na agendi. Moskva će se miješati u sve izbore u regionu, a može pokušati i nešto slično u Beogradu što je pokušala na prošlim izborima u Crnoj Gori – upozorava Bugajski. Prema njegovim riječima, u drugoj fazi stabilizacije regiona, koja podrazumijeva izgradnju funkcionalnih država, i SAD i EU moraju igrati ključnu ulogu, ali se moraju pojačati i pojedinačni napori država, posebno u domenu vladavine prava, podjele vlasti i transparentnosti sudskog sistema.

 Bugajski navodi da se integracija regiona u EU i NATO može postići u narednih deset godina. – EU možda nije idealna struktura za one koji su već članovi, ali za države aspirante obezbjeđuje ekonomski i politički prospertiet. Tvrdim da za region Zapadnog Balkana ovaj put nema alternative. Alternativa je izolacionizam, još veća nesigurnost i sukobi – kaže američki analitičar.sajber bezbjednosti, borbi protiv korupcije i kontroli bankovnih računa. Institucije moraju razotkriti partije, firme, nevladine organizacije i medije koji blisko sarađuju sa Kremljom – poručuje Bugajski. Ističe da bi bilo dobro pojasniti da se ovdje ne borimo protiv Rusa ili Rusije, već agenata Kremlja. – Svakako skrećem pažnju, jer to često čujem, da ne koristimo izraz Rusi jer na taj način samo idemo na ruku Putinovoj retorici daa smo rusofobi, što nije tačno. Moramo znati o kome ovdje govorimo, to su agenti Kremlja – profesionalci i njihovi.

Portal Analitika