Iz Uprave je Pobjedi saopšteno da je Narodni muzej, takođe, trebalo da formira više komisija za pojedine muzejske jedinice zbog velikog fonda eksponata i dokumentacije koju posjeduje. To propisuje i član 6 Pravilnika o načinu, postupku i rokovima revizije muzejskog materijala.
- Zavisno od obima muzejskog materijala za koji se vrši revizija, može se obrazovati jedna ili više komisija za reviziju. Ukoliko muzej nema odgovarajući stručni kadar za sastav komisije, može da angažuje odgovarajućeg stručnjaka iz drugog muzeja – navodi se u Pravilniku.
OBIMAN MATERIJAL
Primjedba da je potreban veći broj komisija posebno se odnosi na reviziju Istorijskog muzeja, budući da u njegov sastav ulaze i Muzej kralja Nikole, Arhivskobibliotečko odjeljenje i Njegošev muzej (Biljarda), zajedno sa Njegoševom rodnom kućom na Njegušima. Za reviziju Istorijskog muzeja i njemu pripadajućih ostalih muzejskih jedinica formirana je samo jedna komisija, koju čine rukovodilac i osam članova. Komisija je formirana 1. decembra prošle godine, a do 31. decembra 2018. treba da završi posao revizije, odnosno da pregleda veoma obiman materijal. Primjera radi, samo Arhivsko-bibliotečko odjeljenje sadrži 11.000 jedinica.
Inspektor za kulturnu baštinu, kako se navodi iz Uprave, prilikom nadzora u Narodnom muzeju utvrdio je i da nije izvršena revizija muzejskog materijala ni u jednoj muzejskoj jedinici, u skladu sa čl. 21 st. 2 Zakona o muzejskoj djelatnosti i Pravilnikom o načinu, postupku i rokovima revizije muzejskog materijala. Oba akta propisuju da se revizija mora uraditi najmanje jednom u pet godina.
Takođe, inspektor je utvrdio da Muzej nije formirao primarnu dokumentaciju koju čine knjiga inventara, knjiga ulaza i izlaza muzejskog materijala, katalog muzejskih zbirki, izvještaj o reviziji i otpisu muzejskog materijala. Nije formirana ni sekundarna dokumentacija koju čine evidencije o audio-vizuelnom materijalu, hemeroteci, prezentaciji i zaštiti muzejskog materijala, istraživanju, odnosima sa javnošću, osnivanju i istorijatu muzeja.
- Precizno rečeno, nije formirana dokumentacija, niti je na njoj rađeno u skladu sa Pravilnikom o načinu vođenja, vrstama i sadržaju dokumentacije o muzejskom materijalu – saopšteno je Pobjedi iz Uprave.
Inspektor za kulturnu baštinu, prema navodima Uprave, donio je usmeno rješenje na zapisnik i naredio da Narodni muzej formira primarnu i sekundarnu dokumentaciju u skladu sa Pravilnikom o načinu vođenja, vrstama i sadržaju dokumentacije o muzejskom materijalu i izvrši reviziju muzejskog materijala u skladu sa Zakonom o muzejskoj djelatnosti i Pravilnikom o načinu, postupku i rokovima revizije muzejskog materijala. Rok je do 31. decembra ove godine. Odgovorna osoba za izvršenje ovog rješenja je direktorica Narodnog muzeja Vjera Borozan.
NA KRAJU POSLA
Više izvora Pobjede iz Narodnog muzeja potvrdili su da je inspektor Veselin Krstićević upozorio rukovodioce muzejskih jedinica i predsjednike komisija za reviziju da je dosadašnji način vođenja revizionih postupaka samo simuliranje posla. Rukovodioci komisija, takođe, informisali su inspektora da će nestale, oštećene ili otpisane muzealije unijeti u zapisnik tek na kraju revizije, iako takvu praksu ne propisuju Zakon o muzejskoj djelatnosti i Pravilnik o načinu, postupku i rokovima revizije muzejskog materijala.
- Ako dan za danom ne unosiš u zapisnik ono što je zatečeno, nego samo ono što misliš da treba, onda je riječ o simuliranju revizije – kazao je jedan od izvora Pobjede, dobro upućen u detalje inspekcijskog nadzora i procedure revizije u Narodnom muzeju.
Izbjegavanje notiranja anomalija, tj. nestalih, oštećenih ili otpisanih predmeta, prema riječima našeg izvora, stvara klimu za velike manipulacije sa brojčanim stanjem u muzejskim fondovima.
KONTROLA BAZE
Pobjeda saznaje da su inspekcijskom nadzoru u Vladinom domu prisustvovali upravnica Umjetničkog muzeja Mirjana Dabović-Pejović, kustos i predsjednica komisije za reviziju Umjetničkog muzeja Snežana Ivović, kustos u Umjetničkom muzeju Ana Ivanović, kustos i predsjednik komisije za reviziju svih oblika dokumentacije Miloš Marjanović, upravnica Etnografskog muzeja Maja Dragićević-Roganović, kustos i predsjednica komisije za reviziju Etnografskog Ljiljana Đurišić i kustos i predsjednik komisije za reviziju Istorijskog muzeja Petar Lekić. Nadzoru nije prisustvovala direktorica Vjera Borozan, niti zaposleni iz pravne službe, iako su na vrijeme bili obaviješteni o posjeti inspektora za kulturnu baštinu.
Inspektor je, prema pouzdanim saznanjima Pobjede, posjetio i Muzej kralja Nikole, gdje je kontrolisao izvode baze elektronske dokumentacije. Nadzoru su prisustvovali Aleksandar Berkuljan, Miloš Marjanović, Filip Despotović i Tatjana Jović. Uvidom u izvode muzejske baze podataka (NMCG Data) konstatovano je da nema nepravilnosti sa aspekta muzejske djelatnosti.
Pobjeda je ranije već objavila da bi revizije fondova muzejskih jedinica Narodnog muzeja mogle potrajati i do početka naredne godine, a pisanje izvještaja još tri mjeseca. To pokazuje dokumentacija koju je Pobjeda dobila od Ministarstva kulture na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
