"Ako su tačne informacije da je DIK dozvolio NVO sektoru uvid u potpise, prekršili su Zakon o zaštiti podataka ličnosti, čime se krše članovi 43 i 45 Ustava Crne Gore", rekao je član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka, Radenko Lacmanović.
Podsjećamo, građani od juče popodne, putem veb aplikacije potpisi.dik.co.me, ukucavanjem svog matičnog broja, mogu da provjere da li su njihovi lični podaci zloupotrijebljeni za podršku nekome od predsjedničkih kandidata.
„Vršenjem uvida i kontrolom vjerodostojnosti dokumentacije dostavljene od strane lica koja su se kandidovali za predsjednika Crne Gore se može narušiti član 45 kroz pravo građana da slobodno biraju i da budu birani i da tajno glasaju. U ovom slučaju treba imati u vidu da pravo na zaštitu ličnih podataka ima prednost u odnsou na javni interes“, istakao je Lacmanović.
On smatra da se vjerodostojnost potpisa predsjedničkih kandidata mogla provjeriti tako da se u aplikaciji istovremeno ukucaju jedinstveni matični broj i broj lične karte, jer, kako je pojasnio, teško da isti subjekat može imati oba lična podatka.
„Takođe, dolazimo do zaključka da se cilj mogao ostvariti i u vidu slučajnog uzorka. Da su pod kontrolom DIK-a bila angažovane osobe koje bi vršile provjeru vjerodostojnosti potpisa“, naveo je Lacmanović.
On je ukazao da je potrebna validnija kontrola biračkog spiska, da se, kako je pojasnio, onemogući kopiranje i štampanje biračkog spiska i na taj način neovlašćena i nekontrolisana distribucija tog dokumenta sa ličnim podacima.
„Agencija će, nadam se, do kraja sedmice izaći sa preporukom DIK-u na koji način da se vrši efikasna kontrola dokumentacije dostavljene od kandidata za predsjednike ali i da se uradi kvalitetna zaštita ličnih podataka kroz onemogućavanja da tih informacija do neovlašćenih subjekata“, rekao je Lacmanović.
Na pitanje novinara da li je preporuka Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama obavezujuća za DIK, Lacmanović je pojasnio da bi bila obavezujuća odluka, mora biti izvršen nadzor.
„Mi nismo izvršili nadzor i utvrdili da li su kandidati za predsjednika na valjan način obradili lične podatke u slučaju prikupljanja našeg matičnog broja, adrese, zanimanja...Zbog toga šaljemo preporuku za koju vjerujemo da će biti dovoljna za DIK da promijeni ovu praksu“, naveo je Lacmanović.
Upitan da li postoji politička odgovornost kanidata za predsjednika za koje je utvđeno da su dostavili nevjerodostojne potpise, Lacmanović je rekao da postoji, ali da je ona u domenu pravosudnih organa.
