- Kirović živi u Crnoj Gori, državi u kojoj vlada demokratija i postoji pluralizam mišljenja, samim tim ima pravo da javnosti predoči svoje viđenje organizacije i rada Savjeta. Ogromna većina Savjeta, koji broji 80 članova, a pogotovo oni koji su delegirani demokratskim izborom iz iseljeništva, smatra donošenje Zakona i na osnovu njega formiranje Savjeta za saradnju sa dijasporom, krucijalnim dostignućem u odnosima između matice i iseljeništva. Očekujemo da Vlada u skorijem roku izabere novog predstavnika iz nevladinog sektora - poručio je on.
Kirović je ostavku podnijela 5. marta „nezadovoljna organizacijom i rezultatima rada“ Savjeta. Kako je napisala u saopštenju, to je uradila, između ostalog, zbog „vrlo loše ili nikakve komunikacije“ članova Savjeta sa iseljenicama, zbog čega se, smatra ona, postavlja pitanje koga oni uopšte predstavljaju u ovom tijelu. –
Da članovi Savjeta nijesu aktivni potvrđuje i činjenica da nijesu imali ni jedan komentar ili sugestiju na predloženi nacrt dokumenta o strategiji Savjeta za period do 2020. – navela je Kirović.
Prema njenim riječima, za dvije godine „Vlada nije prihvatila ili donijela ni jednu odluku na osnovu zaključaka sa sjednica Savjeta“. - U prethodne dvije godine iz Budžeta za organizaciju rada Savjeta potrošena su značajna sredstva, koja nijesu opravdana postignutim rezultatima – istakla je Kirović.