Kako navode, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije zdravlje nije samo odsustvo bolesti i nesposobnosti već stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja.
"U potpunosti je jasno da je za optimalno zdravlje potrebno mnogo više od pukog preživljavanja, što pored pravilne i optimalne ishrane podrazumijeva i higijensko stanovanje i adekvatnu sanitaciju, sigurna materijalna primanja, adekvatan režim rada, odmora i fizičke aktivnosti, socijalnu i emocionalnu uravnoteženost, zdravu životnu sredinu... Svim ovim elementima zdravlja Institut za javno zdravlje posvećuje posebnu pažnju kroz aktivnosti koje sprovodi u domenu svog širokog područja djelovanja. Samim tim, od posebnog je interesa, skrenuti pažnju javnosti na određene činjenice vezane za način i metodologiju izrade minimalne potrošačke korpe kako bi se pojasnila uloga Instituta i spriječile eventualne zloupotrebe imajući u vidu da se Institut za zdravlje i zaposleni stručnjaci Instituta neopravdano označavaju kao kreatori minimalne korpe hrane u iznosu od 2,08 eura", navode iz Instituta.
Istraživanje minimalna potrošačka korpa u ovoj godini sprovodi se na osnovu Zakona o zvaničnoj statistici i sistema zvanične statistike i Godišnjeg plana zvanične statistike za 2018. koju je donijela Vlada Crne Gore na sjednici od 14. decembra 2017. a na osnovu metodologije koja je revidirana u maju 2017.
"Do revizije metodologije je došlo na osnovu određenih promjena u navikama potrošača pojavom novih proizvoda i usluga u odnosu na minimalnu potrošačku korpu iz 2009. godine. Nova revidirana potrošačka korpa sadrži 92 prehrambena proizvoda, u odnosu na prethodnu koja se sadržala 130 prehrambenih proizvoda. U korpi je promijenjen odnos grupa, smanjene žitarice, povećano voće i povrće i postignut udio hranljivih materija koji je sličan odnosu iz prethodne potrošačke korpe. Istraživanje minimalne korpe se odnosi na utvrđivanje vrijednosti potrošnje četvoročlanog domaćinstva slabije platežne moći, potrošnje koja je neophodna za zadovoljenje minimalnih potreba koje uključuju: hranu i bezalkoholna pića i neprehrambene proizvode i usluge, polazeći od potrošnje koju su domaćinstva evidentirala u Anketi o potrošnji domaćinstava. Anketa o potrošnji domaćinstava usaglašena je sa međunarodnim standardima i preporukama EUROSTAT-a i UN-a, čime se obezbjeđuje međunarodna uporedivost podataka", navode iz Instituta.
Kada se radi o elementima minimalne potrošačke korpe koji se odnose na ishranu, oni su postavljeni na osnovu istraživanja Sektora za hranu i ishranu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija a ne Instituta za javno zdravlje.
Na osnovu podataka ovih UN agencija, u sastav minimalne potrošačke korpe u obzir su uzeti određeni hranljivi sastojci hrane kao i minimalna vrijednost kalorijskog unosa koja je određena u iznosu od 2 211 Kcal dnevno po osobi. Navedena količina kalorija po osobi nije optimalna već minimalna da zadovolji energetske potrebe i obavljanje lakše fizičke aktivnosti osoba koje se nalaze u populaciji domaćinstava blizu linije siromaštva jer metodologija tako nalaže. Ista kalorijska vrijednost je korišćena u metodologiji izračunavanja minimalne korpe tokom 2016.
"Istrgnuti iz konteksta, registrovana potrošnja, količina i vrsta namirnica u korpi hrane uopšte ne daju pravu sliku dnevnih nutritivnih potreba populacije niti to imaju za cilj već jedino mogu da se koriste za praćenje potrošnje hrane u statističkom smislu i obezbjeđivanja međunarodne uporedivosti podataka. Metodološki pristup i pomenuta kalorijska vrijednost nisu bazirani na preporukama za očuvanje i unapređenje zdravlja, koje se odnose na zadovoljenje optimalnih potreba svih pojedinaca i koji obezbjedjuje pravilnu ishranu potrebnu za obezbjeđenje zdravlja u najširem smislu", zaključuju iz Instituta.
