''I pored unaprijeđenih zakonodavnih i strateških rješenja, kao i određenih rezultata u promociji vrijednosti rodne ravnopravnosti, ipak moramo ukazati da se žene u crnogorskom društvu još uvijek suočavaju sa značajnim problemima u različitim sferama privatnog i javnog života. Evidentno je da se, osim djelimično u pravosuđu, rodni balans još uvijek može smatrati problematičnim u mnogim oblastima kao što su političko djelovanje, administrativno rukovođenje, obrazovanje na najvišem nivou, itd. Osim toga, podaci govore o još uvijek značajnom broju predmeta nasilja u porodici koji za žrtve ima žene, a što prema međunarodnim standardima predstavlja oblik diskriminacije. Odgovor države na ovu pojavu mora biti odlučniji'', navodi se u saopštenju zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućka Bakovića.
Ombudsman posebno želi skrenuti pažnju na žene koje su pripadnice ranjivih kategorija kao što su – osobe sa invaliditetom, starije osobe, žene u stanju socijalne potrebe i slabog imovnog stanja, Romkinje, samohrane majke, žrtve nasilja kao i žene iz seoskih područja i pripadnice LGBT populacije.
''Žene koje pripadaju nekoj od ovih kategorija, često su višestruko marginalizovane i diskriminisane i njihov položaj je veoma težak. Diskriminacija žena najočiglednija je na tržištu rada, u oblasti zdravstva i zbog porodičnog i bračnog statusa. U posebno nepovoljnom položaju prilikom zapošljavanja i na radu su trudnice i porodilje, kao i žene iz pomenutih marginalizovanih grupa. Rodna neravnopravnost se ispoljava i kroz još uvijek nedovoljnu političku participaciju žena, ekonomsku nejednakost, neravnopravnu podjelu obaveza u porodici i razlike u imovini koje dovode žene u nepovoljan položaj za započinjanje sopstvenog posla i sl.'', ističe se u saopštenju.
Kako dodaje, od posebne važnosti je osnaživanje žena da znaju i da zahtijevaju svoja prava u svim oblastima, a na svima nama da adekvatno vrednujemo ulogu žene u društvu i u skladu sa tim preduzmemo sve mjere i radnje kako bi svoja prava i potencijale mogle da ostvare u punom kapacitetu – i u realnom životu, a ne samo na papiru kroz razna strateška dokumenta i planove.
''Zbog svega navedenog, dostizanje ravnopravnosti žena u svim sferama društvenog i političkog života mora ostati u vrhu prioritetnih ciljeva države'', zaključuje se u saopštenju.
