Ona je u sastavu radne grupe koja je formirana početkom ove godine, a koja ima 17 članova među kojima su predstavnici ministarstava, nevladinih organizacija, skupštinskog Odbora za ljudska prava, ombudsmana, međunarodnih organizacija. Strateška dokumenta i pregovaračka poglavlja za ulazak u Evropsku uniju obavezuju Crnu Goru, kako je pojasnila pomoćnica ministra za ljudska prava, da ovaj zakon usvoje do kraja 2018. godine. - U februaru smo imali prvi sastanak. U pripremi je drugi. Intenzivno će se susreti odvijati. Zahuktava se rad – istakla je Radošević-Marović.
Plan
U ovaj zakon pokušaće da uvrste sva prava predviđena za istopolne parove kako bi izbjegli potrebu da se dodatno mijenjaju ili dopunjavaju neki drugi akti. Ukoliko to uspiju, kako je pojasnila pomoćnica ministra, zakon će moći da se primjenjuje odmah nakon usvajanja.
Zbog toga članovi radne grupe analiziraju zakone koji, između ostalog, uređuju porodične i obligacione odnose, svojinsko-pravne odnose, nasljeđivanje, socijalnu zaštitu, zdravstveno i penzijsko osiguranje, te će ponuditi na usvajanje rješenje koje će biti u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore. - Imajući u vidu praksu zemalja iz okruženja shvatili smo, takođe, da nije potrebno mijenjati ni Ustav zato što reguliše brak kao zajednicu muškarca i žene, a to načelo nas u ovom slučaju ne tangira, jer ovo na čemu radimo nije brak – istakla je Radošević-Marović.
Kada su se pripremali za ovaj posao, kako je ispričala, prošli su, između ostalog, obuke koje se tiču prakse Evropskog suda za ljudska prava, te su sagledavali i modele zakona koji postoje u razvijenim zemljama Evrope, kao i regionu. Upravo je model zakona koji bi trebalo da se nađe u crnogorskom zakonodavsvu za sada podijelio radnu grupu jer Radošević- Marović kaže da nijesu saglasni oko pitanja da li treba da imamo zakon o registrovanom ili građanskom partnerstvu.
- Naša je ideja da po ugledu na mnoge evropske zemlje i zemlje u regionu imamo registrovano partnerstvo koje bi važilo samo za istopolne parove. Nevladine organizacije koje učestvuju u radu su jedinstvene u tome da žele zakon o građanskom partnerstvu, odnosno pravni akt otvorenog tipa, koji bi važio ne samo za istopolne osobe, nego i za heteroseksualne. To znači da hoće da omoguće muškarcima i ženama koji ne žele da uđu u brak da sklope građansko partnerstvo kao novi oblik, zakonom regulisanog, zajedničkog života bilo heteroseksualnih bilo homoseksualnih parova - pojasnila je ona. Mnoge evropske zemlje, kako je dodala, imaju registrovano partnerstvo, a vrlo mali broj njih prihvatio je zajednicu otvorenog tipa. - Nemam jasnu predstavu zbog čega se insistira na građanskom partnerstvu otvorenom za sve. Ostaje da vidimo šta će radna grupa o tome na kraju reći. Još ćemo razgovarati o tome - navela je ona. Istakla je i da je Hrvatska prije dvije godine usvojila zakon o registrovanom partnerstvu, koji im je uzor, jer se tamošnji pravni poredak u mnogim tačkama poklapa sa crnogorskim.
Osim toga, na stolu ove radne grupe se, takođe, nalazi analiza modela o registrovanom partnersvu koju je uradilo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, kao i predlog nacrta ovog zakona sa širim nazivom: ,,Mogućnost pravnog prepoznavanja i zaštite zajednica partnera istog pola u pravnom sistemu Crne Gore“, koju je pripremio Institut za pravne studije krajem 2016.godine, ali Radošević-Marović kaže da je još rano govoriti o preciznom obimu prava koji će predložiti radna grupa konačnim nacrtom zakona. - Regulisaćemo njihova imovinska prava, socijalnu zaštitu, penzijsko osiguranje, nasljedno pravo, prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja, zdravstvene zaštite, prava pacijenata... Iskristalisaćemo u nacrtu zakona koja su to prava, a koje obaveze istopolnih parova - istakla je ona.
Djeca
Ono što je za sada, prema njenim riječima, sigurno jeste da će se građansko ili registrovano partnerstvo sklapati kod matičara gdje će, takođe, kao prilikom sklapanja braka, biti potrebna dva svjedoka. U ovom slučaju, kako je precizirala, postojaće poseban registar gdje će se unositi podaci o sklopljenim partnerstvima. - Zakon će detaljnije regulisati proces i prestanka registracije partnerstava - kazala je Radošević-Marović.
Ova zajednica se, izričita je ona, nikako ne može izjednačiti sa bračnom koja, između ostalog, ima znatno veći obim prava kada su u pitanju porodični odnosi, posebno potomstvo. Istopolnim parovima, kako je istakla, neće biti omogućeno da usvajaju djecu, niti mogu da budu njihovi staratelji ili hranitelji. - Nevladine organizacije to i ne traže. Saglasni su sa tim da u ovim zajednicama nema usvajanja djece. Zakon to ne predviđa kao opciju, a neće postojati ni mogućnost da imaju djecu putem vještačke oplodnje u okviru registrovanog ili građanskog partnerstva.
Porodica se definiše kao zajednica roditelja, odnosno bračnih partnera i djece, što je jasno definisano Ustavom, Porodičnim zakonom i drugim zakonima koji regulišu pitanja iz porodičnog života. Proširivanjem obima prava na djecu izjednačili bismo partnerstvo i brak, što nam nije namjera – istakla je ona. Zakonom o registrovanom ili građanskom partnerstvu će, međutim, kako dodaje, morati da regulišu status djece iz prethodnih veza partnera, odnosno roditelja koji želi da uđe u ovu novu zajednicu. Radošević-Marović ističe da mogu i oba partnera/ke „donijeti“ u vezu djecu. U Hrvatskoj su se, prema njenim riječima, dešavali ovakvi primjeri.
- To je nešto što je naša obaveza i zakonom moramo to da regulišemo. Registrovano ili građansko partnerstvo moći će da bude sklopljeno u slučaju kada jedan od partnera ima djecu iz prethodne veze ili braka – zaključila je ona i dodala da će se strogo poštovati zakonsko načelo „najboljeg interesa djeteta“. Kada radna grupa sačini nacrt zakona očekuje ih gotovo dvomjesečna javna rasprava, a potom mišljenja resornih ministarstava. Nakon utvrđivanja prijedloga zakona mišljenje o usaglašenosti sa međunarodnim pravnim standardima treba da da i Evropska komisija. Tek nakon toga zakon će uputiti u skupštinsku proceduru.
